Porast online kupnje: kako izbjeći prevare i impulzivne odluke?

Paketomati niču kao gljive poslije kiše, raste kupnja preko interneta, mijenjaju se navike kupaca. U emisiji HRT-a "Studio 4" o sezonskim rasprodajama, kupovnim navikama i trendovima u sektoru trgovine govorila je Ana Brajković, savjetnica i stručnjakinja za maloprodaju.

- Za vrijeme pandemije koja nas je zadesila odjednom smo se prebacili na online kupnju. Eksplodirao je online segment, pogotovo kod nas. Eksplodiralo je plaćanje karticama čak i u fizičkim trgovima. Danas vidimo dostave na svakom uglu, a isto tako i paketomate, rekla je Ana Brajković, savjetnica i stručnjakinja za maloprodaju.

Ipak, unatoč online kupnji, hrvatski potrošači relativno su tradicionalni - još uvijek vole plaćati pouzećem. No i to u posljednje vrijeme pada, jer počinju sve više vjerovati karticama.

Kako se online potrošači mogu educirati?

- Hrvatska je na predzadnjem mjestu u Europskoj uniji po informiranosti potrošača. Oni se još uvijek trebaju educirati o tome kako sigurno kupovati i kako znati svoja prava. Postoje tri ključne stvari. Od koga kupujete? Koja su vaša prava kada kupite proizvod? I što napraviti kada nešto pođe po zlu?, navela je Brajković.

Kao primjer ističe agenciju CERT na kojoj potrošači mogu provjeriti svaku stranicu, odnosno je li ona sigurna za kupovinu ili je na popisu potencijalno nesigurnih stranica. Prema istraživanju, postoji oko šest tisuća stranica web shopova koje potrošačima pokušavaju ukrasti podatke ili zlorabiti njihovo povjerenje.

- Osim toga, važno je znati koja su vaša prava kada kupite nešto online. Bilo gdje na području Europske unije možete vratiti proizvod u roku od 14 dana, ako ga niste koristili, istaknula je.

Na kraju, što ako nešto pođe po zlu? Brajković poručuje kako se na stranici Središnji portal za potrošače može na jednostavan način dobiti besplatan broj telefona, podaci o tome koja su prava potrošača, što u kojem slučaju napraviti i kome se obratiti. Osim toga, pisana je vrlo jednostavnim rječnikom.

Je li suvremeni potrošač više tradicionalan ili digitalan?

Prosječan potrošač, kaže Brajković, danas je hibridan - on je i tradicionalan i digitalan.

- Oni stariji od 65 godina koriste više fizičke trgovine. Kada je riječ o svakodnevnim potrepštinama, mnogi naručuju dostavom, primjerice, mlijeko i kruh. Očekuje se da će to rasti, ne samo u svijetu, nego i kod nas. Ljudima je jednostavnije naručiti svakodnevne potrepštine na kućna vrata, opisala je.

Kakva je kvaliteta online robe?

Stručnjakinja ističe kako je važno razlikovati je li potrošači kupuju robu koja je već plasirana na europsko tržište ili je riječ o robi koja dolazi s drugih tržišta. Roba uvezena na europsko tržište trebala bi biti sukladna određenim pravilima Europske unije, kaže.

- To ne znači da su ti proizvodi automatski sigurniji, no imaju više šanse da budu sigurniji. S druge strane, roba s drugih tržišta je potencijalno manje sigurna, odnosno nije nužno sukladna zakonima Europske unije. Zato se od 1. srpnja uvela carina od tri eura po vrsti artikla, rekla je.

Osim toga, Brajković ističe kako je važno educirati potrošače o tome što kupuju kako bi prepoznali robu koja je kvalitetna. Velika zamka u koju potrošači upadaju je povoljna cijena.

- Nekad cijena prevagne, pomislimo kako je nešto povoljno, ali važno je kupiti proizvod koji je trajan. To će biti cilj zakona i novih izmjena zakona - da se roba što duže koristi kako bi se smanjila prekomjerna potrošnja, navela je.

Kako smanjiti impulzivnu online kupnju?

Još jedna zamka prilikom online kupnje je što je zadrška smanjena na minimum. Potrošač može u samo nekoliko klikova kupiti određeni proizvod, što mu ne daje vremena promisliti o tome treba li mu on zaista.

- Kada bismo prespavali, možda ne bismo željeli određeni proizvod. Prije smo imali određenu zadršku prije kupnje. Danas svi imamo mobitel u rukama, čim nam je dosadno, uzimamo ga u ruke. Kroz jedan klik možemo nešto kupiti. Tu je zadrška smanjena na minimum, istaknula je Brajković.

Međutim, postoje i oni potrošači koji proizvode stave u online košaricu i odluče prespavati odluku. Prema istraživanjima, čak 70 posto tih košarica nikad ne budu kupljene.

- Postoji dio ljudi koji razmisli, udahne i shvati da im određeni proizvod zapravo ne treba. Jedan od savjeta kupcima ako žele biti manje impulzivni, da emocije manje upravljaju njihovim odlukama i da oni više upravljaju tim emocijama - neka razmisle barem 24 sata, zaključila je Brajković.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: