"Porez na ekstraprofit ne bi bio u duhu europske uredbe"

30.11.2022.

13:42

Autor: HRT/Hina/J.L.

Hrvatske kune

Hrvatske kune

Foto: Dubravka Petric / PIXSELL

Udruga Hrvatski izvoznici (HIZ) predlaže odustajanje od donošenja zakona o dodatnom porezu na dobit, ističući da Vladin prijedlog toga zakona nije usklađen s uredbom Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, a ako se to ne dogodi izvoznici predlažu dopune vladinog prijedloga.


Izvoznici su usporedili prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit i uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. Tvrde da dodatni porez na dobit koji se predlaže u Hrvatskoj u biti nije identičan namjeri iz EU-ove uredbe koja ima za cilj uvođenje solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, te od te aktivnosti ostvaruju minimalno 75% prihoda. Hrvatski bi zakon, tvrde, zahvatio sve sektore, djelatnosti i aktivnosti velikih poduzetnika, što zasigurno nije bila namjera donošenja europske uredbe.

Dodaju kako je jedini presjek skupa oba teksta stopa od 33% kao najniža moguća stopa te riječ dobit.

Kažu da su oba teksta u funkciji osiguranja dodatnih prihoda državnog proračuna uz obrazloženje da će se tako osigurati sredstva za provođenje mjera pomoći kućanstvima, institucijama i gospodarstvu pogođenom visokom cijenom energenata.

No, kako navode, ta namjenska upotreba poreznih prihoda izričito se ne spominje u prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, a kako su porezi nenamjenska davanja treba odgovarajućom regulativom osigurati namjensko korištenje ili ih nazvati doprinosom.

Tvrde da su veliki poduzetnici u Hrvatskoj postojećim porezom na dobit već oporezivani višom stopom, što usporedno s uvođenjem dodatnog poreza i neovisno o njegovom privremenom karakteru, znači višestruko veći porezni teret i porezno kažnjavanje velikih poduzeća.

Stoga smatraju neopravdanim po hitnom postupku uvoditi dodatni porez na dobit za sve sektore u Hrvatskoj, koji nisu mogli ostvariti korist u situaciji rasta cijena energenata, niti su ostvarili višak prihoda kako navodi europska uredba.

"Upravo suprotno, poduzetnici na koje se zakon o dodatnom porezu na dobit odnosi na isti su način kao i drugi poduzetnici pogođeni rastom troškova energenata i s njima povezanim rizicima", kažu izvoznici.

Dodatno, napominju kako se dodatni porez na dobit uvodi krajem 2022. godine, a odnosi se na porezno razdoblje te iste godine, što po njima znači nekorektno postupanje prema poreznim obveznicima, te je u suprotnosti s uobičajenom praksom i načelom da se pri oporezivanju primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje.

Korektno postupanje prema poduzetnicima bilo bi jedino u slučaju da se porezna osnovica veže uz dobit poduzetnika ostvarenu u 2023. godini, kažu u HIZ-u.

Smatraju i da je obuhvaćanje dodatnim porezom na dobit samo velikih poduzetnika protivno slobodi tržišnog natjecanja i otvorenog tržišnog gospodarstva, bez obzira što se polazi od pretpostavke veće ekonomske snage takvih poduzetnika.

Predlažu da se u oporezivanju dodatnim porezom na dobit ugrade izuzeća, odnosno umanjenja porezne osnovice za poduzetnike čija je veća dobit rezultat rasta prihoda temeljem ranije provedenih investicija i povećanja volumena isporuke/ prodaje roba i usluga (u fizičkom smislu) s obzirom na oživljavanja domaće i inozemne potražnje nakon covid pandemije.

Drže da bi se u tom slučaju ukupni prihodi trebali moći umanjiti za odgovarajući postotak koji je rezultat ranije provedenih ulaganja odnosno povećanja volumena isporuke/prodaje dobara i usluga, ili bi se to umanjenje porezne osnovice trebalo priznati na rashodnoj strani kroz veću amortizaciju.

Alternativno, HIZ predlaže uvođenje zaštitne kamate koja bi se po stopi 5% visine kapitala poduzeća priznavala kao odbitak u utvrđivanju porezne osnovice osnovnog i dodatnog poreza na dobit ostvarenu u 2022. godini.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!