Posljedice rata na Bliskom istoku: Slijedi li dodatan rast cijena u Hrvatskoj?

Rat u Iranu sve više zabrinjava državnike, ali i gospodarstvenike. Sve se više promatra situacija na burzama. Rastu cijene nafta i plina, a više ni nije pitanje hoće li se povećati cijene i drugih proizvoda nego kada? Domaći poduzetnici sve više strepe od inflacijskih pritisaka, a u situaciji kada se velik dio energenata uvozi, potiču se razgovori o povećanju vlastite proizvodnje. 

Domaće tvrtke sa strepnjom promatraju kako će se nova tržišna nestabilnost odraziti na njihovo poslovanje. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca uvjereni su da će rat u Iranu sigurno dovesti do poskupljenja nafte i plina, što će se odraziti i na ostale proizvode.

- Ako se ovaj rat nastavi duži period vremena onda bi se već te povećane cijene počele značajnije ugrađivati i u finalne proizvode i opet bismo vidjeli na razini Europe, a onda i na razini Hrvatske, povećane inflatorne pritiske, a to je sigurno ono što ne bismo htjeli vidjeti, poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Poduzetnici ističu da treba razlikovati direktne i indirektne utjecaje rata u Iranu. Možda naše tvrtke ne posluju toliko na tom području, no postoje efekti koji će se preliti i na nas.

- Ta nesigurnost i neizvjesnost na neki način ograničava sve gospodarske subjekte u snažnijim iskoracima na tržištu, u snažnijim investicijskim zamasima. Bez obzira na to, ja naglašavam - jako je malo vremena proteklo da bi donosili dramatične odluke, mi i dalje nastavljamo sa svojim smjerom, naglasio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.

Jedno od najvažnijih pitanja je kako se postaviti za daljnje poslovanje.

- Živimo u jako nestabilnim vremenima i prije svega je bitna otpornost firmi. Znamo da će biti puno izazova i raditi na tome, na toj otpornosti u tom trenutku je najbitnije, smatra Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.

Ministrica Marija Vučković ističe da su nepredviđeni poremećaji poput ovih nešto s čime se već godinama nosimo, ponajprije zbog rata u Ukrajini, te da je Vlada pravovremeno nalazila odgovore na rast cijena i na prekide u lancima opskrbe. Za energetsku sigurnost Hrvatske važnu bi ulogu trebala imati i zelena tranzicija.

- Do toga se ne dolazi tek tako, bit će izazova i kod zelene tranzicije i moramo vidjeti kako voditi računa o onima koji su ranjivi, kojima se može povećati rizik od energetskog ili transportnog siromaštva. Treba isto tako voditi računa o konkurentnosti i inovacijama do kojih dolazi u poduzetništvu, a ne u javnoj upravi. Mnogo će tu biti izazova, tvrdi ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Obnovljivi izvori energije trebali bi pomoći u proizvodnji električne energije - a nje nam nedostaje. Naime, pri vrhu smo Europske unije po uvozu. Njime pokrivamo 25 do 30 posto potreba za električnom energijom.