Poreznim izmjenama do povećanja dohotka

S jučerašnjim danom, odnosno prvim danom nove godine, na snagu je stupio niz poreznih i drugih zakonskih izmjena koje će povećati dohotke zaposlenih, i to najviše onih s nižim plaćama. Tako se iznos minimalne plaće povećava sa 700 na 840 eura bruto. 

Pri obračunu poreza na dohodak ukida se prirez, podiže osobni odbitak s 530 cijelih 90 na 560 eura te se subvencionira dio troška mirovinskog doprinosa za građane s plaćama do 1300 eura bruto. Načelno će manje plaće, koje se kreću oko minimalca, porasti za najviše 40-ak eura neto, a prosječne i više plaće mogle bi biti veće za nekoliko eura.  

Neoporeziv iznos božićnica i naknada za godišnji odmor povećava se sa 663 cijela 62 na 700 eura, neoporeziva nagrada za radne rezultate (bonus) raste s 995 cijelih 43 na 1120 eura.

Koliko će porezne izmjene utjecati na rast dohotka zaposlenih ovisi o mjestu stanovanja, broju uzdržavanih članova obitelji, ali i visini bruto plaće. Tako, primjerice, izmjena stopa poreza na dohodak - ovisi o odlukama svake od 500-tinjak jedinica lokalne samouprave.

- Jedan dio jedinica lokalne samouprave se odlučio primjerice rasterećivati dohodak, a povećati opterećenje imovine. Mislimo da je to dobra praksa i na ovaj način smo omogućili jedinicama lokalne samouprave veću autonomiju, intenzivirali smo proces fiskalne decentralizacije u RH i dugoročno će svakako ta izmjena imati pozitivne učinke, istaknuo je Markko Primorac, ministar financija.

Mogućnost promjene stopa poreza na dohodak donijelo je i konkurenciju među gradovima, a to će se s vremenom samo povećavati, uvjeren je ministar. No to zasad većini građana neće znatnije promijeniti visinu dohotka, kaže porezna stručnjakinja.

- Rekla bih da to neće nešto značajno utjecati na plaće koliko povećanje osobnog odbitka. To je nešto na osnovu čega mogu radnici u Hrvatskoj očekivati nešto veću plaću, ali, to naravno, opet ovisi o gradu, broju djece, uzdržavanih članova obitelji i tomu slično, naglasila je Đurđica Mostarčić, porezna stručnjakinja.

Zaposlenima s najnižim dohocima plaće će se povećati i zbog umanjenja osnovice za plaćanje doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja. No sindikati nisu pretjerano zadovoljni takvim izmjenama.

- Činjenica je da se to uvodi privremeno dok ne narastu te plaće do određene razine, ali je to nešto gdje država na jednoj strani jamči da će upravo zbog toga što ona otpušta dio doprinosa za mirovinsko i sama da će uplatiti za radnika da dobije više na ruke. Međutim i to umanjuje pritisak radnika na poslodavca za povećanjem plaće, kazao je Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati.

I rast neoporezivih naknada, smatraju sindikalisti, također smanjuju pritisak na poslodavce za povećanjem plaća. No u HUP-u kažu, oni su zbog manjka radnika povećavali plaće i 2022. i 2023. za oko 20 posto.

- Ono što bi Hrvatska trebala napraviti po pitanju srednjih i viših plaća je nastaviti s poreznim rasterećenjem, naglasio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. 

Pritisak na rast plaća te daljnje porezno rasterećenje dohotka, nema sumnje, bit će tema i u 2024. godini.