Turističke brojke uspoređuju se s onima iz rekordne 2019.

Turistički djelatnici okupljeni na Danima hrvatskog turizma - zadovoljni su ovogodišnjom sezonom. Ova godina turistički je bila izvan očekivanja, a večeras ćemo doznati tko su laureati godišnjih turistički nagrada. Lokacija ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma nije slučajno odabrana. Župa Dubrovačka obilježava 100 godina organiziranog turizma pa su ovdje u Srebreno stigli gotovo svi - premijer, brojni ministri te predstavnici turističkih organizacija i tvrtki.

Turističke brojke uspoređuju se s onima iz rekordne 2019. godine. Međutim, kako je istaknuto na Danima hrvatskog turizma, masovnost i brojanje dolazaka nisu pravi smjer za razvoj hrvatskog turizma.

- Nije cilj generirati samo brojke, broj noćenja, nego rasteretiti glavnu sezonu i produžiti glavnu sezonu na što duži period, dakle da imamo jednu izrazito jaku predsezonu i posezonu, rekao je Kristijan Staničić, direktor HTZ-a.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je COVID pandemija državu dosad koštala oko 40 milijardi kuna.

- Mi smo dali gotovo 5 milijardi kuna za djelatnosti u turizmu ili usko povezane sa turizmom. To su sredstva za 36 tisuća kompanija i čak 190 tisuća radnika, rekao je premijer Andrej Plenković.

Pa ipak, nedostatak radne snage u turizmu jedan je gorućih problema.

- Razmišlja se i o tome, i to traže turistički radnici, da se, kao što imamo vouchere za radnike u poljoprivredi, da se to isto primijeni i za turizam, recimo, bar za sedmi i osmi mjesec, rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK.

Još jedno od rješenja je poticanje mladih da odaberu upravo turistička zvanja.

- Nije me nešto turizam zanimao, ali kasnije nisam baš nešto imao izbora, pa sam ostao raditi to i nisam se htio prebacivat, rekao je Patrik, učenik srednje Turističke i ugostiteljske škole.

- Na početku mi se to baš svidilo, to sam baš htio upisat, ali bilo me isto strah da naučim to, ali na kraju sam sve to dobro postigao, rekao je Eldar, učenik srednje Turističke i ugostiteljske škole.

Najveće gubitke u nepredvidljivom pandemijskom vremenu bilježe putničke agencije.

- Iduća godina se po svemu sudeći planira kao jedna dobra godina, međutim, nemojmo se varati, ona će biti poprilično teška jer se cijela konkurencija vraća, imamo sasvim sigurno jednu tešku borbu s konkurentskim zemljama, ali što je tu različito od inače, rekao je Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija pri HGK.

Sve ovisi o tome koliko brzo će se Hrvatska prilagoditi novim trendovima u turizmu, prije svega epidemiološkoj sigurnosti.

Sastanak premijera sa više od 50 turističkih i drugih gospodarstvenika

Više od 50 turističkih i drugih gospodarstvenika sastalo se u petak na Danima hrvatskog turizma (DHT) s premijerom Andrejom Plenkovićem, koji je nakon toga izjavio da su zajedničkim naporima ostvareni rezultati u turizmu iznad očekivanja te da će surađivati i na pripremi iduće sezone.

- Očuvali smo mnoga radna mjesta, a covid nas je do sada koštao ukupno 40 milijardi kuna. Oko pet milijardi kuna dali smo turizmu i djelatnostima usko povezanima s njim za radna mjesta i više od 190 tisuća radnika je dobivalo plaće. Turizam je bio izravno izložen i ugrožen u pandemiji i sada radimo zajedno i na sezoni 2022., kazao je premijer.

Na pitanje jesu li hotelijeri nešto posebno tražili na sastanku, oko procedura za radne dozvole strancima ili drugo, odgovorio je da su bile tri njihove poruke - kako zadržati sezonce koji su radili ove sezone, kako riješiti nedostatak radnika, jer ih je svugdje nedostajalo i nedostajat će i dalje, te kako omogućiti ubrzavanje dozvola za rad strancima i onima izvan EU-a.

- Tu ćemo raditi na bilateralnim sporazumima, ali i na ubrzanju procedura izdavanja dozvola, istaknuo je premijer.

Ostojić: Uvoz stranih radnika zadnje rješenje

Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić nakon sastanka za Hinu je i Hrvatski radio izjavio je da su razgovarali o više prijedloga iz turizma, pa i o radnoj snazi, čiji će nedostatak biti problem i iduće godine, ali i da će poslodavci radnike prvo tražiti na domaćem tržištu, studente i druge, a da uvoz ostane zadnje rješenje.

- Pričali smo i o potrebi poreznih promjena, poput onih da se omogući da zarade studentima budu povećane s 15 na 30 tisuća kuna, a da pritom roditelji ne gube olakšice, kao i o drugom dohotku, umirovljenicima, napojnicama tj. njihovom neoporezivanju što može biti stimulacija za radnike, otkrio je Ostojić.

O administrativnom okviru za izdavanje dozvola za strance molili su, kako kaže, da se proces ubrza i digitalizira, a ne da se "kao u 19. stoljeću" papiri nose u urede MUP-a i onda dugo čeka što će biti s time.

- Tražili smo da se definira rok za te odgovore, jesu li dozvole odobrene ili ne, da znamo nešto reći potencijalnim zaposlenicima, kazao je Ostojić.

Predložili su i da se za zadržavanje sezonaca u suradnji i zajedničkim financiranjem poslodavaca i HZZ-a za njih organiziraju zimske edukacije, jer bi se tako premostilo vrijeme do početka sezone, a tim bi sezoncima već sada dali ugovore o radu do rujna 2022. godine.

- Time bi pokušali demotivirati ljude da odu, pa i iz zemlje, što je isto prijetnja za iduću godinu", upozorio je Ostojić, dodajući da je ulazak u Schengen do sredine iduće godine prilika za zamah turizma te da su tražili da ih se na vrijeme obavijesti o tom datumu da bi mogli to svojim kanalima iskomunicirati gostima.

Nova sredstva iz EU za Petrinju

Premijer Plenković je nakon sastanka još kazao i da su danas dobili informaciju da je EK u pismenoj proceduri odobrila dodatna sredstva iz EU fonda solidarnosti za potresom pogođenu Petrinju, i time će Hrvatskoj biti dodijeljeno 319 milijuna eura za sanaciju šteta, od čega će oko 40 milijuna eura avansa biti uplaćeno u najskorije vrijeme.

- Sve skupa, Zagreb, Banovina, zbog šteta od potresa milijarda kuna, istaknuo je Plenković.