Turisti stižu, radnici kasne; zapošljavanje stranaca sve teže

Vrijeme Uskrsa za Dubrovčane znači početak turističke sezone. Ljetni red letenja dovodi na tisuće gostiju, no problemi su isti kao i prijašnjih godina - nedostatak radne snage. Sve je više radnika iz zemalja poput Filipina i Nepala. 

Poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu zadovoljni su stranim radnicima, ali ne i novim zakonom, koji im je donekle otežao njihovo zapošljavanje.

Goranu se, kaže, rad u Hrvatskoj trostruko više isplati nego kod kuće u Bosni i Hercegovini.

- Radim ukupno pet godina, ustvari ovo će biti peta godina, prije ovoga četiri sezone, a evo od prošle godine, pa do sada smo na ugovoru od godinu dana, s tim da u osmom mjesecu trebam produžiti i na tri godine, rekao je Goran Manigoda, Bosna i Hercegovina.

Neke su to od prednosti novog zakona o strancima. Strani su radnici zaštićeniji, no poslodavcima je proces otežan.

- Drugi sektori su generirali nekakav problem, gdje su ti djelatnici bili, prema njima se odnosilo na nekakav neadekvatan način. To se prelilo na cijeli taj zakon, gdje smo mi iz turističkog i ugostiteljskog sektora zakinuti s njime, poručio je Đani Banovac, Ceh ugostitelja Dubrovnik.

- Upravo imamo jednu curu, koju čekamo već par mjeseci, u trenutku kad mi dobijemo radnu dozvolu, mi ćemo njoj poslati tu radnu dozvolu da izvadi radnu vizu i ona ima sedam dana da dođe raditi, a ona u tih sedam dana na osnovu te radne dozvole, ne može izvaditi radnu vizu, naglasio je direktor Hotela Lero Srđan Pujo. 

Od početka godine Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izdala je malo više od četiri tisuće i dvjesto radnih dozvola državljanima trećih zemalja, što je otprilike na razini prošle godine.

- Te se dozvole izdaju tijekom cijele godine za druge djelatnosti, kao što je primjerice trgovina ili građevina. Tako smo ih tijekom cijele prošle godine izdali ukupno 12 957, istaknula je glasnogovornica Policijske uprave DNŽ-a Andrijana Biskup.

- Radnici se najčešće zapošljavaju u sektoru turizma i ugostiteljstva i građevine, na poslovima niže kvalifikacije, dakle, pomoćni kuhari, pomoćni konobari, konobari, kuhari, sobari i čistači, kazala je predstojnica HZZ, Područni ured Dubrovnik Katarina Krile.

Najviše ih stiže iz Filipina, Nepala i Bangladeša. Osim u turizmu rade i u građevini.

- Ono što je dolazilo iz drugih dijelova Hrvatske, pošlo je za boljim životom prema Europi, otkad smo Europska unija i prisiljeni smo na to. Moramo biti iskreni, to se stoljećima događa. Moja familija, otkad je Amerike, ide u Ameriku, svi idemo prema boljem. Ako smo mi nekome postali Amerika, možda smo se i mi popravili, poručio je Banovac.

Poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu najavili su da će predložiti izmjene Zakona o strancima koje bi poboljšale uvjete i radnicima i poslodavcima.