Vedriš: Sve nas osiromašuje, primanja ne prate rast cijena

14:17 / 17.05.2022.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Rastu troškovi života

Rastu troškovi života

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Inflacija u Hrvatskoj prošli mjesec dosegnula je 9,5 posto, a najviše su porasle cijene prijevoza i hrane. Istodobno, proizvođači hrane su na rubu egzistencije. Zbog toga se u ovom trenutku događa sastanak ključan za opstanak stočara, na kojem su se okupili predstavnici proizvođača mlijeka, prerađivača, te predstavnika Ministarstva poljoprivrede i financija. 

Jakopović: Prerađivači i mljekarska industrija ponašaju se poprilično pošteno, trgovački lanci igraju prljavo

Na pregovorima su prisutni svi koji nešto znače u mljekarskoj industriji.

- U tijeku su uvodne prezentacije, a Ministarstvo poljoprivrede je iznijelo svoje negativne brojke i negativan trend cijena u odnosu na ostatak Europe – mi smo na dnu s porastom u odnosu na prošlu godinu od samo 11 posto, dok su druge države članice rasle u prosjeku od 23 do 48 posto s cijenom primarne proizvodnje u mljekarskoj industriji, uživo sa sastanka javio se u HTV-ovu emisiju "Studio 4" predsjednik Poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Dodaje da je na sastanku ministar financija Marić iznio svoje opće stajalište o trenutačnom stanju, a sastanku su se priključili i Državni inspektorat i Porezna uprava.

- Vidjet ćemo kakav će biti daljnji tijek rasprave, dodao je. 

Jakopović kaže kako je potpuno nelogično da cijene mlijeka i mliječnih proizvoda u trgovinama rastu, dok su proizvođači mlijeka pred propašću.

- Upravo se zato i dogodio sastanak. To je apsolutno nedopustivo, kompletan mliječni sektor je pred propašću, naglasio je.

Na sastanku su i predstavnici nekih trgovačkih lanaca, stoga će se raspravljati i o mogućnosti da se na policama neće moći naći određeni proizvodi iz stranih zemalja sve dok isti hrvatski proizvodi ne budu potpuno konzumirani.

- Znamo da smo dio zajedničkog poljoprivrednog tržišta, ali moramo biti svjesni da prvenstveno moramo raditi na domaćem tržištu.

- Jedino rješenje za kompenziranje rasta troškova proizvodnje je, kazao je i dodao da otkupna cijena u mljekarskoj industriji mora prijeći četiri kune u otkupu kako bi i mljekarska industrija i trgovački lanci mogli zadržati svoj dio profita.

- Mora biti fer igra između svih dionika, poručio je. 

Smatra da se, u ovom trenutku, prerađivači i mljekarska industrija ponašaju poprilično pošteno, dok su trgovački lanci ti koji "igraju prljavo" – posebice oni strani.

Petir: Ovakvo stanje mogu riješiti interventne mjere države

- Ovakvo stanje u stočarskoj proizvodnji te mljekarskom sektoru mogu riješiti interventne mjere države, kao i dodatne potpore i mjere na europskoj razini, smatra predsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

- Bilo je interventnih mjera – 200 milijuna kuna interventne mjere država ranije odobrila, no to nije bilo dovoljno. Imamo problem nelojalne konkurencije – hrvatski mljekari svoje mlijeko moraju slati na analize u strogi križevački laboratorij, dok mlijeko koje stiže iz uvoza i također nosi oznaku ekstra kvalitete, pitanje je da li uopće zadovoljava sve te parametre. Trebaju vrijediti jednaki standardi, treba pojačati kontrole. To mora biti politička odluka, da se postignu dogovori s trgovačkim lancima. To se ne može riješiti zakonom jer bi mogli imati problema s Europskom unijom i mogli bi se dovesti u situaciju penala, rekla je Petir. 

Cijela situacija povezana je i s inflacijom koja je rekordna u ključnim sektorima, dok građani troše "kao da sutra ne postoji", odnosno 37 posto više u travnju.

Vedriš: Ravnopravni uvjeti za domaće proizvođače

- Ako postoji politička volja, postojat će i instrumenti koji mogu stvoriti ravnopravne uvjete za domaće proizvođače. Trenutno apsolutno ne postoji politička volja za to, kazao je  ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

Postavlja se pitanje kako konkretno inflacija utječe na standard građana?

- Sve nas osiromašuje, upozorava Vedriš.

- Primanja koja imamo niti izdaleka ne rastu tim tempom kojim rastu cijene. Otvara se jaz između onoga što možemo kupiti, i što cijene diktiraju u novim okolnostima. Događa se i promjena u strukturi potrošnje – sve više našeg budžeta primorani smo usmjeravati prema bazičnim stvarima; hrani, režijama, cijeni goriva, istaknuo je. 

"Mora se plasirati domaći hrvatski seljački proizvod u turizmu"

Hrvatska domaću proizvodnju, smatra Petir, može potpomagati i štititi ako se stvori dobra infrastruktura.

- Tako bi se sačuvalo barem ono u čemu smo samodostatni, kako se više ne bi događalo da izvezemo žitarice i uljarice, a potom ih za dva mjeseca uvozimo po 30 posto većoj cijeni – kao stočnu hranu, i nakon toga raste input u poljoprivredi, a onda neminovno i cijene hrane, rekla je.

Naglasila je kako je Ministarstvo poljoprivrede saslušalo Saborski odbor za poljoprivredu i Poljoprivrednu komoru, te raspisalo natječaj za izgradnju skladišnih kapaciteta.

- Natječaj traje. Preferirat će se oni koji, osim ratarske, imaju i stočarsku proizvodnju. Rezultate možemo očekivati tek sljedeće godine, poručila je. 

U cijeloj situaciji, dok proizvođači propadaju, zarađuju trgovci.

- Predložila sam, a Ministarstvo gospodarstva je prihvatilo, da se poveća suma novca u proračunu za udruge potrošača od kojih se očekuje da prate cijene u trgovačkim lancima – ne samo zbog dizanja marži, već i zato što u 9. mjesecu krećemo s dvojnim izražavanjem cijena radi uvođenja eura. Važno je da udruge potrošača prate što se događa i o tome izvještavaju. Još se može, i mora, napokon plasirati domaći hrvatski seljački proizvod u turizmu – sramotno je da sam u dva mjeseca u samo jednom hotelskom lancu naišla na više od 50 posto domaće hrane. Kao odbor smo predložili da ministarstvo pomogne u organizaciji poljoprivrednika kroz proizvođačke organizacije, kako bi poljoprivrednici imali dostatne količine koje trebaju ugostiteljima i hotelijerima, a da za oni koji nude isključivo hrvatske proizvode osmisle ili porezne olakšice ili dodatna zvjezdica – neki oblik poticaja, zaključila je Petir. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!