Bumbari u službi otpornije poljoprivrede

U vrijeme kada je nužno očuvati domaće sorte i učiniti ih otpornijima, jedno od rješenja moglo bi rasti na stijenama naših južnodalmatinskih otoka. U Poreču znanstvenici uz pomoć bumbara razvijaju nove sorte kupusa otpornije na klimatske promjene. Tako su mali oprašivači u službi velikih znanstvenih otkrića. 

Naizgled mali nasad kupusa zapravo predstavlja budućnost poljoprivrede. U skromnom divljem kupusu krije se potencijal za sigurniju proizvodnju hrane, a njegovo sjeme dolazi s Visa, Palagruže i Lastova, gdje biljke opstaju u surovim uvjetima.

- Mi pretpostavljamo da su oni otporni na takve uvjete i cilj nam je otkriti koji su to geni otpornosti i pokušati križati s našim kultiviranim kupusnjačama kako bi stvorili otpornost na sušu, visoku temperaturu i posolicu, rekla je dr. sc. Smiljana Goreta Ban iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Ključnu ulogu u tome imaju bumbari.

- Nemaju toliki nagon da se umnožavaju i razmnožavaju što je nama korisno da ne bi došlo do jedenja cvjetova i kako bi omogućili maksimalni prinos sjemena na kraju, rekao je stručni suradnik u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču Domagoj Šmidt.

Biljke se uzgajaju u kontroliranim uvjetima kako bi se očuvala njihova izvorna genetika.

- Vrlo lako se opraši kupus sa cvjetačama ili brokulom ili bilo kojom kupusnjačom koja raste. Nama je vrlo važno staviti mreže kako bismo spriječili stranu oplodnju odnosno da polen sa vrste koje su nam nepoželjne opraši te naše divlje kupuse, rekla je Goreta Ban.

- Sjeme se može već sada vidjeti na nekim od biljaka zato što cvatnja ide postepeno, kat po kat. I tako se razvija sjeme koje se nalazi u komušinama, rekao je Šmidt.

Dio sjemena pohranit će se u banci gena, a dio iskoristiti za nastavak pokusa.