Primorac: Proračun 25 milijardi eura, specifičan je po mnogočemu

U emisiji Hrvatskoga radija "A sada Vlada" gostovao je ministar financija Marko Primorac te je govorio o izazovima vezano uz novi državni proračun. 

Državni proračun za 2023. godinu, po prvi puta izražen u eurima, iznosit će 25 milijardi eura.

- Proračun je po mnogočemu specifičan. Denominiran je u euru, prihodovna strana iznosi 24,9 milijardi eura, rashodovna strana je 26,7 milijardi eura. Deficit je dakle 1,8 milijardi eura. Donesen je u značajno izmjenjenom makroekonomskom okviru. Imali smo u načelu stabilnu makroekonomsku i fiskalnu situaciju, ostvarivali smo suficite. Ovaj smo puta suočeni s krizom koja je po svojoj prirodi drugačija od svega onoga s čime smo se susretali, ističe ministar financija.

"Proračun je morao biti fino balansiran"

Pitanje COVID-a i saniranja posljednica potresa riješeno je povećanjem rashoda, a ove i sljedeće godine suočavamo se s krizom koja de facto pogađa stopu rasta.

- Istovremeno smo suočeni s inflatornim pritiscima. Proračun mora pomiriti dva cilja koja su kontradiktorna. Znamo da je za obuzdavanje inflacije najučinkovitije rješenje povećanje kamatnih stopa. S druge strane povećanje kamatnih stopa neminovno rezultira smanjenjem gospodarskog rasta, pojašnjava.

Dodaje da je monetarna politika najučinkovitija u borbi protiv inflacije.

- Međutim, fiskalna politika ako se vodi neodgovorno može podgrijati dodatnu inflaciju. Tu mislim na prekomjernu državnu potrošnju. Proračun je morao biti fino balansiran. Konačno, donesen je u izmjenjenim vanjskim geoekonomskim uvjetima. Dio stavki je usmjeren na izgradnju energetske infrastrukture, tu se planiraju sredstva za povećanje kapaciteta LNG-a, za poboljšanje obrambenih sposobnosti, pojašnjava.

"Rast cijena zbog uvođenja eura je zanemariv"

Kaže također da proračun obuhvaća i dogovor sa sindikatima.

- Dakle 6% od listopada i 2% u travnju iduće godine, radi se o 457 milijuna eura. Isto tako 513 milijuna smo planirali za povećanje rashoda u okviru mirovinskog sustava, prije svega, zbog indeksacije mirovina.

Navodi i da su tu subvencije vezano uz energente, plin, električna energija.

- Dio mjera usmjeren je i na zelenu te digitalnu tranziciju. Sve to pomaže da u ovom izmjenjenom kontekstu adekvatno reagiramo.

Projicirani rast BDP-a za iduću godinu je 0,7%, no postavlja se pitanje što će biti s inflacijom u 2023. Hoće li se ona "ispuhati"?

- U nastavku ove godine i u prvom kvartalu iduće godine doći će do značajnog usporavanja. Oko trećine svijeta moglo bi završiti u recesiji iduće godine. Što se tiče inflacije, smatramo da će doći do stabilizacije i određenog popuštanja inflatornih pritisaka, prije svega zbog globalnog okruženja, uspostave lanaca opskrbe. Kada govorimo o sirovinama i robama na svjetskim tržištima, također je došlo do značajne stabilizacije.

Dodaje da su uvjereni da ulazak u eurozonu neće imati značajan utjecaj na povećanje cijena.

- Ako promatramo porast cijena koji je bio prouzročen kod drugih zemalja, onda možemo primjetiti da je on iznosio između 0,2 do 0,4%. To je zanemarivo.