Proizvodimo manje povrća i voća, je li rješenje u udruživanju?

Posljednji objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da u prošloj godini imamo pad proizvodnje većine vrsta voća i povrća. Primjerice, znatno je podbacila proizvodnja rajčice. Proizvedeno je oko 26 tisuća tona, za trećinu manje nego 2020. i to je bila najlošija godina za proizvodnju rajčice u posljednjih deset. U 2021. u odnosu na godinu prije proizveli smo manje bijelog i crvenog kupusa, mrkve, salate, graha. Manje proizvodimo i voća: urod šljiva više je nego prepolovljen, jabuka je proizvedeno šest tisuća tona manje, a manje je i domaćih bresaka, nektarina, krušaka, višanja, trešanja. Ipak, da sve ne bude crno, nečega smo proizvodili i više, primjerice, lubenica je bilo gotovo 40%, a krastavaca 20-ak posto više u odnosu na godinu prije. Raste i proizvodnja paprike, cvjetače, brokule, luka, češnjaka i mandarina. No, ukupno gledajući, sve manje proizvodimo za izvoz, ali i manje za vlastite potrebe.

Koliko će se jabuka u Hrvatskoj ubrati, ponajprije ovisi o vremenskim prilikama. Lanjski urod od 60 tisuća tona jabuka daleko je od 90 000 tona u najboljim godinama. Najveće su opasnosti mraz, suša, ali za proizvođače i nestabilnosti na tržištu. Domaći proizvođači strahuju da će jeftine poljske jabuke ponovno preplaviti naše tržište, jer ta zemlja, europski lider u proizvodnji jabuka, više ne izvozi u Rusiju.  

- Praktički je to sada sve stalo, zatvorilo se i ogroman je pritisak poljske robe i na naša tržišta, ajmo reći na cijelo europsko tržište, što je u konačnici dovelo do velikog pada cijene poljske jabuke, rekao je Luka Cvitan, PZ JabukaHR, proizvođačka organizacija.

I proizvodnja povrća ovisi o vremenskim uvjetima. Iako smo lani imali više površina pod povrćem nego 2020., na kraju smo ubrali manje. Voće je uništio mraz, a povrće suša. Investicija u sustave za natapanje ili plastenike neće biti ni ove godine, jer troškovi proizvodnje nezaustavljivo rastu.

- Nama najveći udar predstavljaju mineralna gnojiva i energenti, konkretno plavi dizel, koji je poskupio 100% u odnosu na godinu prije. Mineralna gnojiva su išla od 50 do 300%, rekao je Vladimir Budanec, iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

Većina proizvođača, uz to, nema dogovoren otkup niti su udruženi kako bi imali jaču pregovaračku poziciju u odnosu na trgovce. Parcele su usitnjene. 

- Jako se malo površina pod povrćem i voćem navodnjava, nemamo zaštitnih mreža, zaštitnih sredstava protiv mraza, znači antifrost sustavi. Danas u svijetu postoje suvremeni sustavi za zaštitu od tih vremenskih ekstrema, rekla je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i hranu.

No mladi misle da poljoprivreda u Hrvatskoj ima budućnost. Udružili su se i vjeruju da bi i na usitnjenim parcelama mogli proizvesti dovoljne količine za lokalne vrtiće, škole, bolnice kada bi se prednost dala kraćim lancima nabave. 

- Mi se moramo udružiti i moramo ići na tržište kao veći igrači. Svatko posebno, kao mali, s uzvozom i velikim igračima smo, jednostavno, neodrživi, to je činjenica. kazala je Ines Dundović, Zadruga Izazov, Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika.

Stoga je sve više trgovina u kojima se nude proizvodi lokalnih proizvođača. Nadaju se da će kvalitetom osvojiti domaćeg potrošača.