Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak kazao je u emisiji U mreži Prvog kako su izgledni prinosi koji će obilježiti ovogodišnju rekordnu žetvu. Obujam ove žetve će biti preko milijun tona.
10.07.2025.
09:00
Autor: V.K./U mreži Prvog/HR/HRT
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak kazao je u emisiji U mreži Prvog kako su izgledni prinosi koji će obilježiti ovogodišnju rekordnu žetvu. Obujam ove žetve će biti preko milijun tona.
- Na žalost, većina pšenice je 3. i 4. klase, što je stočna pšenica. Imamo malo kvalitetne prve klase. Po postotku proteina se vrednuje pšenica. Hektolitar je izuzetno dobar. Prinosi će zadovoljiti naše potrebe u dijelu mlinarske i pekarske industrije, ali ćemo uvesti i dio visoko kvalitetnih pšenica, rekao je.
Apelirao je na proizvođače da siju više visoko kvalitetnih sorti kako bi naša mlinarska industrija bila ovisnija o hrvatskoj pšenici te da što manje proizvodimo stočnu pšenicu koja ima znatno manju cijenu.
Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu je kazao kako je naš problem što se mi ne želimo mijenjati.
Ivica Šarec iz Proizvođačke organizacije Posavina i Moslavina kazao je kako proizvođačima nije problem sijati visoko kvalitetnu pšenicu, već je problem cijene.
- Mlinarska pšenica u Italiji je 76 hektolitara s 11 posto proteina od čega oni melju brašno, a ostalo su dodaci s kojima poboljšavaju kvalitetu. Kod nas je to rangirano klasama. Najveći je problem što je u Italiji cijena stočne pšenice 215-220 eura, a kod nas je cijena premiuma oko 200 eura, istaknuo je i zapitao se gdje je tu pravda i logika.
Majdak se osvrnuo na na pozitivnost udruživanja proizvođača koje će i država i EU poticati.
Što se tiče šteta od nevremena na ratarskim usjevima, ali i na trajnim nasadima, očekuju se procjene županijskih i lokalnih povjerenstava, nakon čega će ministarstvo pristupiti izradi programa i izdvojiti sredstva kroz nacionalni proračun, ali i aplicirati za mogućnost aktivacije krizne rezerve.
- Svake godine povećavamo iznos za elementarne nepogode, zbog učestalosti vremenskih nepogoda, prije svega suše. Navodnjavanje je jedan od izlaza, kazao je Majdak.
Kisić je kazao kako podaci u zadnjih 100 godina pokazuju kako temperature stalno rastu. Glede oborina vidljivi su ekstremi.
- Mi se u agronomiji trebamo prilagoditi i saditi nove kulture, naglasio je.
Dodaje kako se mora što ranije ići sa sadnjom i sjetvom jer će biti manja šteta, a genetičari će morati napraviti nove sortimente novih kultura.
- Poljoprivreda je tvornica na otvorenom i veliki je rizik, istaknuo je.
Na pitanje kave su investicije Proizvođačke organizacije Posavina i Moslavina, Šarec je rekao kako su investicije 2,2 milijuna, koje su i uvećane.
- Skladišni kapacitet 5 tisuća tona, sušara, laboratorij za analizu te postrojenje u poslovnoj zoni. Sufinancirani smo sredstvima EU mjerom za skladišne kapacitete, kazao je.
Majdak je naglasio kako je ulaganje u mlinove, silose i skladišne kapacitete put kojim trebamo ići.- Mora se ulagati u navodnjavanje, preventivu, zaštitu od prirodnih nepogoda i u preradbene kapacitete, rekao je.
Kisić je dodao kako je teško navodnjavanje na malim usitnjenim parcelama te je okrupnjavanje i povećanje produktivnosti jedini način da opstanemo.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora