Plenković: NPOO pruža nevjerojatne mogućnosti ulaganja

12.12.2022.

Zadnja izmjena 19:18

Autor: I.Z./HRT/Hina

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) pruža "nevjerojatne mogućnosti ulaganja", istaknuo je u ponedjeljak predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji posvećenoj tom planu, na kojoj je rečeno i da će Hrvatskoj 16. prosinca u okviru NPOO-a biti isplaćena druga tranša od 700 milijuna eura.

Prvu godišnju konferenciju o hrvatskom Planu za oporavak i otpornost - spremni za sutra, organiziralo je predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj u suradnji s Vladom RH.

Potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica tom prilikom je najavila da će Hrvatskoj 16. prosinca biti isplaćena druga tranša od 700 milijuna eura u okviru NPOO-a, ocijenivši i da provedba plana u Hrvatskoj teče dobro, pa je tako treća po brzini podnošenja zahtjeva i zaprimanja sredstava, iza Španjolske i Italije.

Isplatom druge tranše Hrvatska će do kraja ove godine u okviru NPOO-a ukupno primiti više od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.

Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.

Pritom, Hrvatska putem Mehanizma za oporavak i otpornost, ključne sastavnice instrumenta Europske komisije "EU slijedeće generacije", a na temelju prihvaćenog NPOO-a, na raspolaganju ima bespovratnih 5,51 milijardu eura, kao i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova. Šuica je izvijestila da provedba tog mehanizma napreduje prema planu i na razini EU-a, pri čemu je dosad ukupno isplaćeno 136 milijardi eura.

Instrument "EU slijedeće generacije" reakcija na "krizu bez presedana"

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je izjavio da su u ovoj godini isporuke pažljivo gledali da na 16. prosinca, zadnji dan rada Hrvatskog sabora u ovoj godini, stigne još jedna isporuka od 700 milijuna eura.

- Tako da zaokružujemo ove isporuke i s jednom lijepom financijskom omotnicom, izjavio je Plenković.

U zadnjem ovogodišnjem tjednu zasjedanja Sabora, ustvrdio je, kao da se rezimira ova godina, pa će se tako u proceduri naći zakoni važni za Šengen, uvođenje eura, tu je i zakon o dodatnom porezu na dobit, dva ključna zakona za strukturnu reformu zdravstva, zakon koji će omogućiti povlačenje europskih sredstava za poljoprivredu te strategija digitalnog razvoja Hrvatske.

Plenković je poručio da je instrument "EU slijedeće generacije", težak oko 750 milijardi eura, reakcija Unije na "krizu bez presedana" do koje je dovela pandemija koronavirusa. Pritom, postojala je "silno snažna" politička volja europskih lidera da na veliki problem zajednički daju veliki odgovor.

- Tek ćemo s vremenom moći shvatiti koliko je to bitan instrument i što nam je on sve omogućio, ocijenio je Plenković.

Plenković je podsjetio da je Komisija "malo smanjila" prvotno namijenjeni iznos bespovratnih sredstava od 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura.

- Kažu da se prebrzo i predobro oporavljamo pa da nam ne treba toliko para, rekao je predsjednik Vlade, dodajući da je srećom tu i 3,6 milijardi eura zajmova, da ono što smo planirali financirati zaokružimo financijski iz europskih sredstava.

S obzirom i na energetsku i prehrambenu krizu zbog agresije Rusije na Ukrajinu, dio tih sredstava se tako može iskoristiti i za financiranje daljnjih ulaganja u kritičnu energetsku infrastrukturu, uslijed pozicije Hrvatske kao važnog i relevantnog regionalnog energetskog čvorišta, naveo je Plenković, podsjetivši da osim NPOO-a, Hrvatska za razvoj u ovom desetljeću na raspolaganju ima i sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. - 2027.

Važnost NPOO-a i za obrazovanje

Apostrofirao je "nevjerojatne mogućnosti ulaganja" kojih bez NPOO-a ne bi bilo. Kao primjer je naveo obrazovanje, što uključuje ulaganja u vrtiće, osnovne i srednje škole kao i visokoškolske ustanove.

Ta ulaganja koja će se dogoditi u godinama koje su pred nama, rekao je Plenković, su bez presedana.

- Dugo ćemo se sjećati instrumenta koji se zvao Nacionalni plan oporavka i otpornosti jer nam je on omogućio takva ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, da ćemo mi i zahvaljujući njemu primjerice ostvariti politički cilj jednosmjenske nastave u hrvatskim školama, rekao je Plenković, koji je podsjetio na Vladino osiguravanje besplatnih udžbenika u prvom mandatu, besplatnog prijevoza, kao i nedavnu odluku o besplatnim obrocima u svim osnovnim školama.

Kada se sve to poveže, onda se vidi jedna zaokružena politika koja nužno mora rezultirati kvalitetnijim ishodima i rezultatima obrazovnog procesa, koji će mladim generacijama pružiti potrebna znanja da budu konkurentni na globalnom i europskom tržištu, ocijenio je predsjednik Vlade.

Nitko nije uspio na isti dan ući i u europodručje i Šengen

Za manje od 20 dana Hrvatska ulazi u eurozonu i šengenski prostor, što je jedan od "najopipljivih transformativnih trenutaka" u kontekstu desete godišnjice članstva u Uniji.

- Još nitko nije uspio na isti dan ući i u europodručje i Šengen, istaknuo je Plenković. Podsjetio je i na Vladine primjerene, sveobuhvatne i izdašne intervencije u krizama.

- Čak smo mislim reagirali toliko da većina naših sugrađana nije ni svjesna krize u kojoj živi, ocijenio je Plenković, dodajući da je ljudima osigurana mirna jesen i zima, uz iste cijene struje i plina.

Šengen i eurozona su dodatni mehanizmi za ubrzanje razvoja, pri čemu nam članstvo u eurozoni omogućuje "da budemo više zaštićeni a manje izloženi", dok šengenski prostor svima olakšava dolazak u Hrvatsku, što je važno i u kontekstu turizma, a tu su i benefiti za hrvatske kompanije, pri čemu je Plenković naveo primjer autoprijevoznika.

Rekao je i da će prihodi od turizma u ovoj godini daleko nadići 2019. godinu. Tako, Plenković smatra i da će rast BDP-a u ovoj godini biti veći od prognoziranih 5,7 posto, s obzirom da je dovoljan rast od jedan posto u četvrtom ovogodišnjem kvartalu, pa da bi rast u cijeloj 2022. bio šest posto.

Kada se gleda razlika između uplaćenih i dobivenih sredstava iz europskog proračuna, Hrvatska je u plusu 68 milijardi kuna, naveo je između ostalog Plenković.

Zaključno, ocijenio je, da nema boljeg puta za Hrvatsku od jačanja njenog položaja unutar EU-a. Ovo što govore neki politički akteri u smislu alternativa, pri čemu se spominje "babaroga globalizacija", kao i teze o "dodvoravanju" i "groznoj" Europi , Plenković je ocijenio kao "nonsens".

- To su male, provincijalne gluposti. I da vodimo takvu politiku ne bi bili nigdje. 'Samljela' bi nas i covid, i energetska kriza, i prehrambena kriza. Sve bi nas to 'samljelo'. Ne bi ostalo ništa, poručio je Plenković.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je na snažni gospodarski rast u 2021. godini, koji je ostvaren prije svega zbog žilavosti i agilnosti hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika, ali i mjera Vlade, koja je pokazala da se zna nositi s brojnim izazovima i da je spremna primjereno reagirati.

Kao temelj i razlog za optimizam da će se uspješno proći i kroz trenutno turbulentno razdoblje, Primorac je između ostalog apostrofirao i korištenje sredstava iz NPOO-a i provedbu svih reformskih ciljeva i investicija koje on uključuje, koje će gospodarstvo učiniti snažnijim i otpornijim na krize.

EK: Za nekoliko dana isplata druge tranše od 700 mil. eura u sklopu NPOO-a

Europska komisija (EK) odobrila je Hrvatskoj isplatu druge tranše u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijednu 700 milijuna eura, a sredstva će joj stići u slijedećih nekoliko dana.

O tome su u ponedjeljak izvijestili stručnjaci EK-a na brifingu za medije uoči prve godišnje konferencije o hrvatskom Planu za oporavak i otpornost - spremni za sutra, koju organiziraju vlada i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

Kako se moglo čuti od predstavnika Komisije, zahtjev je odobren u petak, a Hrvatska će tako do kraja ove godine ukupno primiti više od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.

Naime, vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.

Podnošenjem drugog zahtjeva za plaćanjem u iznosu od 700 milijuna eura već u rujnu ove godine, Hrvatska se svrstala među države članice s najbržom provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility - RRF), na kojem se temelji NPOO, istaknuli su iz Komisije.

NPOO se financira bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,51 milijarde eura, pri čemu se plaćanja u okviru RRF-a temelje na uspješnosti i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u NPOO-u.

Iz Komisije su ocijenili i da je hrvatski NPOO ambiciozan i sveobuhvatan, s obzirom da obuhvaća reforme u gospodarstvu i poslovnom okruženju, pravosuđu, energetici i energetskoj učinkovitosti, obrazovanju, socijalnoj politici i politici rada, zdravstvu i obnovi nakon potresa.

- Razina produktivnosti u hrvatskim kompanijama tek je na 50 posto prosjeka Europske unije, što je posebno važno za mikrokompanije do devet zaposlenika. Također, nužno je da smanjite ovisnost o turizmu i postanete konkurentniji u drugim sektorima, izjavio je Gabriel Giudice, zamjenik direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije.

Drugi zahtjev temelji se na 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti

Drugi zahtjev za plaćanjem temeljio se na 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, a Hrvatska je tako provela reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike i energetske učinkovitosti, upravljanja vodama i povezivosti.

Konkretnije, naveli su iz Komisije, Hrvatska je za poboljšanje poslovnog okruženja donijela akcijski plan koji sadržava 33 mjere za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta i 17 mjera za smanjenje naknada za polaganje stručnih ispita te je uspostavila digitalnu platformu za sedam najčešćih poslovnih naknada.

Uspostavljeni su i financijski instrumenti kako bi se poboljšao pristup financiranju za tvrtke koje ulažu u zelene i digitalne tehnologije, kao i tvrtke koje su tek u razvojnoj fazi. U zakonodavni okvir unesene su izmjene kojima je svrha potaknuti dobrovoljno spajanje jedinica lokalne uprave kako bi se poboljšala učinkovitost i transparentnost pružanja javnih usluga građanima, bez obzira na njihovo boravište.

Kako bi pridonijela smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka, naveli su iz Komisije, Hrvatska je donijela izmjene Stečajnog zakona, Zakona o nesolventnosti potrošača i Zakona o kaznenom postupku.

Ocjenjuju i da je reforma socijalne politike dodatno napredovala donošenjem Zakona o socijalnoj skrbi, čime se povećala primjerenost glavnih socijalnih naknada usmjerenih na najranjivije skupine i pridonijelo smanjenju nejednakosti, uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja i povećanje transparentnosti sustava.

Nadalje, reformom je omogućeno brže i učinkovitije pružanje naknada spajanjem postojećih socijalnih naknada u jedinstvenu naknadu. Zakonom je uvedena i nova usluga socijalnog mentorstva te je već osposobljeno 253 novih stručnjaka za socijalno mentorstvo.

Također, kako bi ojačala tržište rada, Hrvatska je uvela nove aktivne politike tržišta rada u zelenoj i digitalnoj tranziciji te novi sustav vaučera za obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje odraslih.

Provedba strukturne reforme obrazovnog sustava nastavila se sveobuhvatnom analizom potreba srednjoškolskog obrazovanja, čime će se poduprijeti mjere za povećanjem broja učenika upisanih u srednje škole, za smanjenjem broja učenika u srednjoškolskim programima koji su prekobrojni, kao i usklađivanje strukovnih programa s potrebama tržišta rada, napisali su iz Komisije.

U nastojanju da prijeđe na obnovljive izvore energije, donesena je Strategija za vodik kojom se osigurava okvir za proizvodnju i uporabu vodika. Naglasak je pritom na obnovljivom i zelenom vodiku kao zamjeni za fosilna goriva te na povećanju stabilnosti elektroenergetskog sustava utemeljenom na obnovljivim izvorima energije, uz krajnji cilj energetske samodostatnosti, prelaska na čistu energiju i održive mobilnosti.

Iz Komisije su izvijestili i da je Hrvatska je objavila dokument s preporukama za uklanjanje prepreka i administrativnih postupaka koji otežavaju upotrebu obnovljivih izvora energije, a koji čini osnovu za analizu postojećeg zakonodavnog okvira.

Nadalje, donesen je i Program energetske obnove zgrada javnog sektora čiji je cilj smanjiti potrošnju energije u zgradama i povećati njihovu sigurnost, uključujući u slučaju potresa. Nakon donošenja detaljnog programa ulaganja u vode i otpadne vode, izgrađeno je ili obnovljeno više od 115 kilometara javne kanalizacijske mreže i više od 226 kilometara javne vodoopskrbne mreže.

Također, dio sredstava dodijeljen je za poboljšanje vodnih usluga u ruralnim područjima, a osigurana su i bespovratna sredstva i financijski instrumenti za potporu tvrtkama i industrijama u prilagodbi njihovih poslovnih i industrijskih procesa zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Iz Komisije navode i da je proveden niz mjera povezanih s digitalnom tranzicijom u poslovnom, poljoprivrednom i pravosudnom sektoru. Pokrenuta je nova digitalna platforma za internetsko plaćanje naknada za poslovanje, čime se pridonosi smanjenju administrativnog opterećenja za tvrtke.

Uspostavljena je i nova internetska platforma za promicanje kružnog gospodarstva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. "To će pomoći u podizanju svijesti i edukaciji o sprečavanju i smanjenju rasipanja hrane i doniranju hrane", ocjenjuju iz Komisije.

Napisali su i da će kulturne i kreativne industrije imati koristi od ažuriranih pravila o autorskim pravima kojima se olakšava licenciranje kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja na internetu.

Naposljetku, pravni i administrativni uvjeti za planiranje, licenciranje i izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža pojednostavnjeni su i prilagođeni kako bi se ubrzala pokrivenost internetom (mreža visokog kapaciteta) i 5G.

Na dobrom putu i 45 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s trećom tranšom

Iz Komisije su istaknuli i da je provedba 45 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti koje su povezane s trećim zahtjevom za plaćanje također na dobrom putu.

Među mjerama koje bi trebale biti dovršene do kraja 2022., irekli su iz Komisije, posebno je važno donošenje Strategije za evaluaciju gospodarskih učinaka propisa na sektor malih i srednjih poduzeća te provedba mjera iz akcijskih planova za smanjenje administrativnog opterećenja za gospodarstvo, kao i izmjena okvira za javnu nabavu kako bi upotreba e-žalbi postala obvezna.

Tu su i izmjene radnog zakonodavstva, Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te sustav socijalne skrbi. Ključno je i smanjenje udjela komunalnog otpada koji se šalje na odlaganje.

Osobito je važan i novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te unapređenje sustava istraživanja i inovacija radi veće usmjerenosti obrazovnog i javnog istraživačkog sustava na uspješnost, napisali su iz Komisije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!