Prvi dan dereguliranih cijena goriva; HUP ne očekuje poskupljenja

Prvoga dana bez državne intervencije u cijene goriva nakon tri godine, cijene na benzinskim postajama ili su blago porasle ili blago pale pa se nitko zasad nije odlučio na veću promjenu cijena u odnosu na protekla dva tjedna, kada su još bile regulirane Vladinom uredbom.

Posljednjeg dana lipnja formirane su cijene za tada iduća dva tjedna pa je osnovno benzinsko gorivo stajalo 1,45 eura, dizelsko 1,38 eura, a plavi dizel 0,77 eura. Bez uredbe, pisalo je tada na stranicama Vlade, litra osnovnog benzina stajala bi 1,46 eura, a dizela 1,49 eura.

U utorak, 15. srpnja, prvog dana nakon tri godine bez državne regulacije cijene goriva, na internetskoj stranici cijenegoriva.info stoji da litra osnovnog benzinskog goriva na postajama INA-e stoji 1,44 eura, dakle cent manje nego protekla dva tjedna. Lukoil litru svog goriva cijeni 1,45 eura, Petrol 1,44 eura, a Shell i Tifon po 1,41 euro, četiri centa manje od cijena u protekla dva tjedna.

Što se tiče dizela, INA i Petrol drže cijenu od 1,39 eura, cent više nego do sada, Lukoil 1,38 eura, a Shell i Tifon 1,36 eura.

Cijena plavog dizela kod svih distributera, barem ako je suditi po tablicama sa spomenutog portala, nije se mijenjala i ostala je 0,77 eura po litri.

Da je ostala Vladina uredba, prema nekim preliminarnim izračunima, od ovog utorka litra eurosupera trebala je biti jeftinija za četiri centa te stajati 1,41 euro, eurodizel je trebao pojeftiniti za dva centa, na 1,36 eura, a plavi dizel za jedan cent, na 0,76 eura.

Pitanje je kakve će se cijene formirati na benzinskim postajama na autocestama, zbog pune turističke sezone zlatnim kokama za distributere.

Vlada je u ponedjeljak odlučila da više neće regulirati maloprodajne cijene osnovnog benzina, dizela i plavog dizela, kako je to činila svaka dva tjedna posljednje tri godine. Objasnila je da se tržište stabiliziralo i najavila da će ih opet reagirati ako se distributeri i svi ostali u tom lancu previše "zaigraju".

Distributeri sada mogu slobodno formirati cijene.

Ukidanje uredbe još su jučer pozdravili pojedini distributeri, poput INA-e i Petrola.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, premijer Plenković rekao je kako su interventne mjere donesene tijekom energetske krize polučile rezultate te da se sada postupno vraćamo na tržišne odnose.

- Sve što vlada bude radila, radit će s mjerom oprezno, vodit će računa o ekonomskom i socijalnom standardu naših građana. Postupno idemo, kao što je i ovo sve skupa bilo postupno, ali što se tiče tržišta naftnih derivata, vidite da smo mi i dalje zemlja u kojoj je cijena naftnih derivata povoljnija za naše potrošače, za sve vozače nego što je to u zemljama u okruženju, rekao je Plenković.

HUP ne očekuje poskupljenja zbog deregulacije cijene goriva

- Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ne očekuje lančanu reakciju poskupljenja zbog deregulacije cijene goriva, rekla je u utorak glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.

Na pitanje hoće li ukidanje regulacije cijene goriva dovesti i do dizanja cijena usluga te lančane reakcije u obliku rasta cijena, odgovorila je da ne očekuje dizanje cijena usluga, kao ni lančanu reakciju, jer je cijena naftnih derivata na tržištu stabilna.

Važnim smatra "lagani izlazak" iz mjera ograničenja cijena struje i plina i njihovo zadržavanje za socijalno ugrožene građane.

- Socijalno ugroženim građanima treba pomoći, ne samo kroz subvencioniranje, nego kroz podmirivanje svih troškova života i stanovanja (...), da im se omogući život dostojan čovjeka, rekla je Weber, koja je sudjelovala na predstavljanju istraživanja o uporabi umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

- Većini građana koji mogu platiti svoje račune porezni obveznici sada subvencioniraju, primjerice, struju, kao i iznajmljivačima koji imaju veću potrošnju struje zbog klime, upozorila je.

- Doista ne vidim razloga zašto bi HEP i takvim korisnicima isporučivao struju po nižim cijenama, rekla je Weber.

Smatra da zbog takvog pristupa Hrvatska ostaje bez potencijala ulaganju u elektroenergetsku mrežu koja su "nasušno potrebna" jer, kako je rekla, "nema rasta, novih pogona i tvornica te značajnijeg iskoraka i značajnog ulaganja u elektroenergetsku mrežu".

HUP, prema njezinim riječima, očekuje da Vlada razmotri i odluku o zamrzavanju cijena određenih proizvoda u trgovinama.

- Nekoliko puta pozvali smo Vladu da odustane od zamrzavanja cijena 70 proizvoda u dućanima, posebno zbog toga što su na taj način najviše ugroženi mali kvartovski dućani, gdje su uglavnom prisutni obiteljski biznisi. Oni koji imaju manje SKU-jeva (kodovi pojedinačnih artikala, op.ur.) na policama izrazito su ovisni o osnovnim namirnicama i kao takvi su puno više ugroženi, rekla je.

Kada je riječ specifično o gorivu, rekla je da je "ono u uvjetima regulacije na domaćim benzinskim postajama bilo znatno jeftinije od svih zemalja u okruženju te je državni proračun gubio prihode, a porezni obveznici subvencionirali turiste i strane državljane".

Dodala je da su tako na gubitku bili i proizvođači i distributeri naftnih derivata jer su radili s vrlo niskim maržama u odnosu na konkurente u okruženju, što im je suzilo prostor za investicije, ulaganje u istraživanje i razvoj te dizanje plaća. 

Odluku pozdravljaju poslodavci dok se sindikati i građani boje novih poskupljenja. 

- Svaka deregulacija na hrvatski način vodi do veće pohlepe i budite sigurni da će cijene rasti, kao što su i do sada rasle, samo je pitanje kad će to sve puknuti i kad ćemo mi svi izaći na ulice i reći dosta, naglasio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.