"Rat u Ukrajini je rat za hranu i opstojnost"

Na početku rata u Ukrajini medijima se širila panika da ćemo ostati gladni jer neće biti žitarica.

Lagali su nam da je Ukrajina žitnica Europe, premda mnogo više žita od njih proizvode Francuska, Njemačka, a blizu je i Rumunjska. Onda su stručnjaci objasnili da Hrvatska proizvodi više žita nego što joj treba te da panike nema.

Cijene su rasle.

Prehrambeni proizvodi bivali su sve skuplji, a prosječan građanin mislio je da će poljoprivrednici zadovoljno trljati ruke.

Kako bi spriječila divljanje cijena i nestašicu, Europa je ukinula trgovinske barijere između EU-a i Ukrajine.

I dok smo mi strepili od rasta cijena, odjednom grom iz vedra neba: Hrvatska poljoprivredna komora saziva konferenciju za novinare i tvrdi - zbog niske cijene žitarica propast ćemo.

- Obiteljska gospodarstva obrađuju 650 tisuća hektara od 850 tisuća obradivih u Hrvatskoj. Sve ovo je njih najviše pogodilo, rekao je, gostujući u Studiju 4, predsjednik odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Petar Pranjić, objašnjavajući što se događa s cijenom žita, a prvenstveno zbog jeftinog uvoza iz Ukrajine.

- Cijene su rekordno niske u odnosu na ono kakve su bile, unazad dva, tri mjeseca kao i prošle jeseni i zime. Rapidan i drastičan pad i propast. Došlo je do zasićenosti. Sjetimo se kada je bio COVID pa je nafta pala na povijesno niske razine, sada se to nama događa u ratarstvu, navodi.

Cijena je pala 100%, tržilo se po 360 eura po toni, danas je 180 po toni, a nitko to neće, ističe Pranjić.

Zatim se osvrnuo i na poremećaj u EU-u zbog ukrajinskog žita.

- Dogovori su bili da budu humanitarni koridori za gladne zemlje. Nijedan brod nisu prikazali da je došao dolje. Imamo informaciju da su zapadne tvrtke i korporacije vlasnici 50% ukrajinskog zemljišta. Ovo je rat za hranu i počinje borba za hranu i opstojnost, smatra.

Pranjić dodaje da su cijene rasle zbog panike i nagle potražnje.

- Ovom situacijom kada je žito "počelo plivati" po tržištu EU-a, ono je preplavilo Europu, došlo je do velikih zaliha. Mi smo, govorim o OPG-ima, uvijek ostavljali pšenicu za zimski period, radi poslovanja. Mi nismo špekulanti, mi smo ostavljali zbog potreba obratnog kapitala u poslovanju, za servisiranje kredita, plaća radnicima te za plaćanje svojih obveza.