Plenković o BDP-u: Cilj Vlade je dizanje standarda građana

Hrvatski BDP u prvom je tromjesečju ove godine rastao za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. I to zahvaljujući ponajviše rastu potrošnje i investicija. U odnosu na prethodno tromjesečje, gospodarstvo nam je raslo za 1 posto. To je čak 13. kvartal zaredom u kojem bilježimo rast BDP-a, ali sporiji nego u posljednjem tromjesečju lani.

Plenković o BDP-u: Cilj Vlade je dizanje standarda građana

Premijer Andrej Plenković komentirajući rast BDP-a u prvom tromjesečju za 3,9 posto, kazao je da je zadovoljan rezultatima jer je cilj Vlade dizanje standarda građana i ostvarenje prosječne razvijenosti od 80 do 82 posto u smislu BDP-a per capita na razini Europske unije.

- Komisija je projicirala rast hrvatskog BDP-a za 3,3 posto, projekcije rasta Vlade i Ministarstva financija su 3,5 posto, dakle ovo je još više, što je sjajno, ocijenio je Plenković u izjavi novinarima na Akademiji MORH-a.

Dodao je da to potvrđuje da će ispuniti ambiciju iz programa za predstojeće izbore za EU parlament o snažnoj Hrvatskoj, koja će dosegnuti 80 do 82 posto prosječne razvijenosti u smislu BDP-a per capita na razini EU.

- Do sada smo dosegnuli šest članica, prestigli smo Mađarsku i želimo da s ovako dinamičnim rastom to realiziramo u roku kojeg smo sami sebi zacrtali, a to je kraj mandata naše treće Vlade i time podignemo ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana i da na određeni način ostvarimo smisao našeg članstva u EU, a to je bolji pravni okvir, dobre zajedničke vrijednosti, više ulaganja, veći gospodarski i socijalni standard hrvatskih građana i veće poduzetničke slobode hrvatskih gospodarstvenika, istaknuo je.

Gospodarski rast u prvom kvartalu zahvaljuje se ponajviše potrošnji kućanstva, koja je u tom razdoblju porasla 6 posto, kao i bruto investicijama u fiksni kapital, koje su za 10,8 posto više na godišnjoj razini. Potrošnja kućanstva, pak, generirana je rastom plaća.

Odgovarajući na upit novinara hoće li inflacija rasti zbog rasta plaća, Plenković je izrazio zadovoljstvo usporavanjem inflacijskih kretanja te ponovio kako inflacija nije bitnije smanjila rast plaća.

- Očekujemo da će i dalje usporavati, a ljudi troše više jer imaju veće plaće. Inflacija nije pojela rast plaća, poručio je Plenković, dodavši da su prosječne plaće rasle za 77 posto.

Weber: Rast BDP-a pogoni potrošnja kućanstava i države 

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavca (HUP) Irena Weber kazala je da rast BDP-a pogoni potrošnja kućanstava i države, što je očekivano s obzirom na snažan rast plaća, posebice u javnom sektoru te poručila da je važno nastaviti raditi na rasterećenju plaća kako bi se i dalje ostvarivale takve stope rasta.

- Rast od 3,9 posto najviše pogoni upravo rast potrošnje kućanstva i države, što je očekivano, s obzirom na snažan rast plaća, osobito u javnom sektoru. Upravo taj rast potrošnje pogoni država kroz rast plaća i javnih investicija. Ono što uvjetno rečeno zabrinjava, to je pad izvoza roba i usluga, ovdje osobito naglašavam pad usluga. Na prvu ruku pretpostavljamo da je riječ o padu volumena turizma, jer se ovaj model rentijerskog kratkoročnog turizma očito suočava s ograničenjima rasta, pa je došlo do pada cijena, odnosno do njihove korekcije naniže, kazala je Weber na marginama redovnog sabora Nezavisnih hrvatskih sindikata.

No, dodala je i da se prema kraju godine očekuje ipak oporavak s obzirom na to da booking izgleda dobro, pa će vjerojatno turizam opet ugodno iznenaditi.

Po njezinim riječima, zabrinjava i pad prerađivačke industrije i poljoprivrede.

- To je ono na što bismo doista trebali obratiti pozornost, jer je samodostatnost u proizvodnji hrane, u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodi, u prerađivačkoj industriji nešto što je iznimno važno radi opskrbe stanovništva osnovnim robama, napomenula je Weber.

Ocijenila je i da se hrvatsko gospodarstvo pokazuje iznimno snažno i žilavo, a zaposlenost je najviša u povijesti na 1,7 milijuna ljudi, što potvrđuje da hrvatski poslodavci otvaraju nova radna mjesta, podižu plaće, zapošljavaju i na taj način najviše utječu i na rast BDP-a.

Poručila je kako je važno čuvati takvo poslovno okruženje i kontinuirano raditi na optimizaciji poreznog sustava, osobito na poreznom rasterećenju plaća srednjih i viših plaća, čije je porezno opterećenje jedno od najviših u EU, zbog čega smo u tom dijelu potpuno nekonkurentni.

- A to su upravo oni ljudi koji nam najviše trebaju za nastavak takvih stopa rasta. To su inženjeri, to su ICT stručnjaci, odnosno sektori zdravstva, obrazovanja i ICT-ja. To su ljudi koje apsolutno želimo zadržati u našoj zemlji i spriječiti da zbog poreznog opterećenja, ili zbog uvjeta koji su negdje druge bolji, odlaze iz naše zemlje, zaključila je Weber.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine realno porastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je 13. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u posljednjem lanjskom tromjesečju, kada je rast iznosio 4,4 posto.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, brže u odnosu na 5,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 10,8 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na 6 posto u prethodnom kvartalu. Porasla je i državna potrošnja, za 1 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 4,6 posto.