NE Krško nakratko prestaje s radom

Najveća energetska kriza u Europi u posljednje vrijeme primorava države da se itekako okrenu proizvodnji dovoljnih količina električne energije - ponajprije iz vlastitih izvora. Nužna je revitalizacija postojećih hidro i termoelektrana. Nuklearke ponovno dobivaju na važnosti. Poput one u Krškom, čiji se rad obustavlja do početka studenog zbog redovitog remonta vrijednog 100 milijuna eura.

Radila je 513 dana bez prestanka i isporučila 8 milijardi 350 milijuna kilovat sati električne energije. Unatoč velikoj suši, cijelo ljeto proizvodila je punim kapacitetom te osigurala planirane količine struje. 

Nuklearna elektrana Krško prvoga listopada, u subotu, prestaje s radom jer započinje redoviti remont koji će trajati 32 dana. Riječ je zamijeni i obnovi opreme kako bi elektrana i sljedećih godinu i pol dana mogla raditi normalno.  Troškovi iznose 100 milijuna eura, a na remontu će uz 640 zaposlenika danonoćno raditi i tisuću dvjesto vanjskih izvođača.   

Prema podacima koje je iznio član Uprave NEK-a Saša Medaković, za potrebe remonta, koji će trajati 32 dana, pripremljeno je više od 4000 radnih naloga te će se odraditi 43.000 remontnih aktivnosti.

Osim zamjene 56 gorivih elemenata, važniji radovi obuhvatit će, uz ostalo, preventivno održavanje tehnološke opreme, pregled stanja tehnoloških struktura i provjeru tlačnih pregrada. Sve remontne radove nadzirat će i voditi zaposlenici NEK-a, kojima će se priključiti oko 1200 vanjskih izvođača iz Slovenije i Hrvatske.

- Istaknu bih tri glavna aspekta remonta, prvi je nuklearno gorivo za sljedećih 18 mjeseci, zatim radovi održavanja vezani uz zamjenu i provjeru opreme te svih struktura i treći aspekt su investicije, rekao je Stanislav Rožman, predsjednik Uprave Nuklearne elektrane Krško.

Ulaže se u zamjenu visokotlačne turbine koja će omogućiti siguran radi i narednih 20 godina te dodatnu snagu na generatoru.

- Tako da očekujemo u idućem pogonskim ciklusu proizvoditi do 10 megavata električne energije. Za ilustraciju to vam je razlika u proizvodnji koje bi pokrile solarne elektrane na površini od 60 hektara, istaknuo je Mario Gluhak, tehnički direktor Nuklearne elektrane Krško.  

Remont je vlasnicima elektrane, slovenskoj GEN energiji i hrvatskom HEP-u, najavljen još prije godinu i pol dana pa su oni za potrebe svojih potrošača trebali osigurati zamjensku struju.

- Što se Slovenije tiče, računa se na povećane mogućnosti hidroenergije jer situacija se jako popravila i hidroelektrane mogu radi punim kapacitetom. Bude li potrebe, spremna je pomoći i Termoelektrana Brestanica, rekao je Rožman.

Kao što ste čuli za slovensku stranu, pretpostavljam da je i kod hrvatske strane na vrijeme osigurana zamjenska količina električne energije. U svakom slučaju vjerujem da pomažu hidrološke prilike koje su nam ipak donijele povećanje proizvodnje iz hidroelektrana, govori Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško. 

Nuklearka Krško pokriva 20 posto potreba za električnom energijom u Sloveniji te 14 posto hrvatske potrošnje. Iz HEP-a poručuju da su potrebne količine osigurane iz vlastitih izvora i nabavom.