Zbrinjavanje otpada iz Nuklearne elektrane Krško

Od početka rada Nuklearne elektrane Krško, otpad koji nastaje skladišti se u krugu elektrane. No mjesta u skladištu više nema, a Slovenija i Hrvatska obvezale su se da će zbrinuti otpad. Uskoro će biti spremne prve količine nisko i srednje radioaktivnog otpada, pa javnost ponajprije zanima gdje će i na koji način biti zbrinut.

Otpad niske i srednje radioaktivnosti nastao od početka rada nuklearne elektrane uglavnom čini kontaminirana oprema, rukavice, kombinezoni, istrošeni filteri, smole za pročišćavanje tekućina. 

- Zaštićeni su u bačvama koje su za to primjerene, kaže Saša Medaković, član Uprave NE Krško.

Mjesta za prihvat novog otpada nema, a ugovor je predvidio da ga zajednički zbrinu Slovenija i Hrvatska.

- Države koje su vlasnice elektrane obvezne su preuzeti otpad iz NE, u razdoblju između 2023. i 2025., a mi smo na pragu 2023. Riječ je o ispunjavanju obveze, dodaje. 

Slovenci su za svoj dio nisko i srednjeradioaktivnog otpada lokaciju već pronašli, nedaleko od nuklearne elektrane. 

U Krškom je smješteno 2500 tona radioaktivnog otpada. Hrvatska se obvezala da će ga zbrinuti.

No prije nego što nisko i srednjeradioaktivni otpad krene prema Hrvatskoj, morat će se dodatno obraditi. 

- Hrvatska ga planira preuzeti i transportirati u jedan od centara za obradu takve vrste otpada najvjerojatnije u EU, gdje će se taj otpad dodatno obraditi i zabetonirati u betonske spremnike koji će podići razinu sigurnosti čuvanja takve vrste otpada, objašnjava Goran Kukmanović, voditelj Odjela za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Fonda za financiranje razgradnje NE Krško.

Nakon toga skladištit će se u nekadašnjoj vojarni Čerkezovac, nedaleko od Dvora na Uni i granice s Bosnom i Hercegovinom. No, ondje će biti skladište, pitanje je hoće li i odlagalište.

- Trgovska gora možda je jedna od lokacija koja će zadovoljavati uvjete, možda neće, to zasad ne znamo, no ono što je izvjesno da na samoj lokaciji Čerkezovac ne može biti i odlagalište, jer prostor je premali, smatra Josip Lebegner, direktor Fonda za financiranje razgradnje NE Krško.

Za buduće naraštaje ostaje problem visokoradioaktivnog otpada. On će se čuvati na lokaciji nuklearke do 2103. godine.