Zbog ekstremnih suša poljoprivrednici traže zamjene za domaće kulture

U Slavoniji je žetva u punom jeku, suša prži polja i poljoprivrednici već sada bilježe gubitke. Vremenski ekstremi nerijetko utječu na urod, a na ruku im ne idu ni niske otkupne cijene kultura koje uzgajaju. Zato traže rješenja kako bi opstali i zaradili.

Prži sunce na slavonskim njivama, a pred ratarima najvažniji posao u godini. Na jednom od polja, ove godine žeti - dvaput.

- U tijeku je žetva uljane repice gdje ćemo odmah tanjurati, pokušati primjeniti zapravo neku konzervacijsku shemu i odmah sijati, plus suncokret, bob i slanutak, pojasnio je Filip Zorić iz Erduta.

- Ono što naši imigranti, radnici, gastarbajteri kod nas jedu u svojim domaćinstvima. To je ono što mi sad možemo proizvesti kod nas. I kao takva, biljka se može preraditi i u neku vrst brašna. I od toga se pravi onaj čuveni humus, falafel, istaknuo je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Spas se traži u drugim kulturama. Onima koje mogu podnijeti visoke temperature. I kasne mrazove. A smanjenom obradom tla poboljšava se plodnost i sprječava gubitak vode. 

- Na pšenici definitivno gubimo, ali možda ćemo evo nadoknaditi ćemo kroz smanjene inpute u korištenju gnojiva, dobit ćemo prihod od druge žetve, nešto, dodao je Stjepan Zorić.

Biljkama valja dati sve potrebno. Posebno kada je riječ o prihrani i zaštiti. Ovdje su kemijska sredstva zamijenili ekološkim. 

- Rezultati su fascinantni, ali i dugoročno biljke svake godine postaju snažnije, veće i otpornije, što znači da to dugoročno djeluje i na genetski materijal unutar biljki, ali na prirodan način, objasnio je Željko Špoljarić, sturčnjak za prihranu i zaštitu bilja i životinja.

Energija i izvoz

Iz žetvenih se ostataka može proizvesti i energija. No u nas se taj potencijal još ne iskorištava dovoljno. 

- Ono što je interesantno je to da ostvarimo te prihode, da taj prihod ne ode vani, izvan Hrvatske. Nažalost, velike količine slame mi izvozimo u Mađarsku gdje to završava u termoelektrani, dok jednostavno mi tu benefit ne možemo iskoristiti, istaknuo je prof. dr. sc. Davor Kralik s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Primjena modernih tehnologija mogla bi ublažiti posljedice sve vidljivijih klimatskih promjena. I pridonijeti uštedama na poljima kako bi poljoprivedenici održali profitabilnost svojih gospodarstava.