[ANKETA] Rast cijena hrane i najava ograničenja: hoće li mjere pomoći?

Prema Državnom zavodu za statistiku inflacija je u prosincu iznosila 3,4%, dok je prosječna godišnja inflacija 3%. U usporedbi s ostalim državama eurozone, Hrvatska ima najveći rast potrošačkih cijena, a slijede je Belgija i Estonija. Građani su zbog toga ogorčeni.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najprije je poručio da sami pečemo kruh i kiflice i da će nam to donijeti uštede. A onda je najavio novi popis proizvoda s ograničenom cijenom. Popis će biti proširen, na njemu će biti 50-ak proizvoda poput kruha i palente. Hoće li to utjecati na trend rasta cijena?

O tom i drugim pitanjima bilo je riječi u emisiji HTV-a Potrošački kod.

Komentirajući inflaciju u Hrvatskoj u prosincu i na godišnjoj razini profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Ivo Grgić rekao je da je to po njemu bilo očekivano. 

- Već sam prošle godine upozorio da to možemo očekivati potkraj godine i to iz dva razloga. Jedan, sad ne rangiram po važnosti, je sigurno naglo povećanje plaća u javnom sektoru zbog izbora. I drugo je, uvijek imamo porast cijena koncem godine iz dva razloga, a to je još turistički promet, zarada turizma i u prosincu je najveća potražnja proizvoda kada se ne pita za cijenu, nego one rastu. Tako da se to moglo očekivati jer nisu samo cijene koje su porasle, istaknuo je Grgić.

Rast inflacije i rast cijena komentirala je i savjetnica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

- Negdje polovinom prošle godine sva predviđanja i sve procjene su bile da će inflacija pomalo stagnirati i da će potrošačke cijene rasti, ali znatno usporenim tempom. I to smo imali u kolovozu, još i u rujnu, ispod 3%, a u posljednja tri mjeseca u godini, od listopada, potrošačke cijene ponovno su rasle. Mi pratimo uglavnom najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića i one su posljednja tri mjeseca rasle po stopi od 4,8%. To je u prosincu procjena i moguće je dogoditi da ta stopa bude i malo viša što se tiče hrane i to je najveći rast u Europskoj uniji, kazala je Blažić.

Dodala je da je nama osobna potrošnja u prosincu toliko narasla da je ona znatno više rasla nego što je rasla inflacija.

- To znači da su i potrošači zapravo bili dosta optimistički raspoloženi prema potrošnji. Jedna stvar je ovo što je profesor rekao, sigurno rast plaća koji je utjecao na to, sad imamo i rast minimalne plaće, to nemojmo reći da to neće utjecati i na rast ostalih plaća. Imamo i rast doznaka iz inozemstva, imamo i enormni rast potrošačkih kredita i to negotovinskih. Sve to skupa utječe na veoma visoku potrošnju koja je bila zamašnjak ovako velike inflacije, naglasila je Blažić.

Potrošači troše i u drugim zemljama eurozone, zašto kod njih onda cijene hrane nisu toliko visoke?

- Cijela ponuda, struktura ponude, ali i potražnja je različita u drugim većim europskim državama u odnosu na Hrvatsku. Hrvatsko tržište je malo i mi nemamo takvu konkurenciju, odnosno nama se prelijeva jedan dio cijena izvana, gdje naši trgovci postupaju, ja mislim, dosta nekorektno ili je riječ o proizvodima bez kojih ne možemo, oni ih podižu do neslućenih visina. Tako da ne možemo uspoređivati hrvatsko tržište i tržište, naprimjer, Njemačke, smatra Grgić.

Nonstop uspoređujemo cijene i pitamo se: Pa zašto je kod nas sve skupo u odnosu na ostale zemalja i jesu li trgovci ti na koje trebamo biti ljuti zato što su cijene rasle i rastu?

Blažić je pojasnila kako u cijelom lancu vrijednosti, od poljoprivredne proizvodnje pa prehrambene industrije, distribucije i trgovine, svatko, naravno, ugrađuje dio svojih troškova koji se na njih odnosi i koji raste.

- Neki troškovi uvijek rastu, sad raste energija i to je bilo i potkraj godine. Svaki od njih, uz te plaće koje su znatno narasle, to je razlog zbog čega su sve više i više rasle i cijene, ali s druge strane, naravno, i cijene sirovina su počele rasti i na svjetskom tržištu. Mi smo imali čak i ovaj index FAO koji prati one najosnovnije poljoprivredne sirovine, u drugoj polovini godine je rastao i to nakon 15 mjeseci. Mi imamo i uvozne inflacije koja se ugrađuje u samu cijenu proizvoda, a ono što je istina je da mi na uvoznu inflaciju domaćom proizvodnjom ne možemo utjecati ni na koji način. Mi domaće proizvodnje imamo veoma malo, barem što se tiče ovog područja u proizvodnji, ponajprije poljoprivrednih proizvoda, gdje imamo manje od 50% vlastite proizvodnje, gdje nam uvoz zapravo gotovo pokriva kompletnu turističku sezonu. A tu je onda i velik dio predbožićne, božićne kupnje. Mi nemamo dovoljno vlastite proizvodnje da bismo mogli utjecati na uvoznu inflaciju, rekla je Blažić.

Više doznajte u emisiji.