Oporba o Bačićevim zakonima: Pogoduje se privatnim investitorima

Saborska oporba i dalje je vrlo kritična prema paketu zakona koji se tiču prostornog uređenja i gradnje smatrajući da i dalje pogoduju privatnim investitorima, a ne isključuje ni prosvjede da zaustave donošenje zakona.

Potpredsjednica saborskog Odbora za prostorno uređenje i i graditeljstvo SDP-ova Jasenka Auguštan-Pentek tvrdi da Vlada želi prisilno provesti zakone kako bi pogodovala krupnom kapitalu. 

- Nakon devedesetih godina privatizacije i pretvorbi, pa preko Sanadera, pa i Agrokora, sada žele uzeti ono što nam je najvrjednije i što nam je ostalo, a to je očuvana zemlja, prostor u kojem živimo i kakav je i sada, ali i za buduće generacije. Više nije pet do dvanaest, nego već dvanaest i petnaest kada se i HAZU očitovao i tražio da se tri sporna zakona povuku iz procedure i barem, koliko se ja sjećam, ovo je po prvi puta da oni tako javno reagiraju i traže premijera da se ovi zakoni hitno povuku i da idu natrag na analizu, rekla je Auguštan-Pentek.

Na tvrdnju ministra da je osnovni cilj priuštivo stanovanje odgovorila je kako to ne može biti točno jer "imamo brojna, neizgrađena građevinska područja na kojima se može graditi priuštivo stanovanje". 

Dodala je i da se ni postojeći stanovi koje imamo nisu stavili u tu funkciju iako se to obećavalo.

Upozorila je i da je nemoguće da se urbanistički planovi donesu u zadanom roku koji je sada tri godine, ali i dalje nedovoljno, jer ni država nije bila u stanju u 10 godina donijeti svoje prostorne planove, a sada očekuje da svi zavodi i privatnici koji se bave prostornim planiranjem u gradovima i općinama izrade urbanističke planove. 

Ističe da znaju da je to nemoguće i da će, kaže, doći neki investitor direktno u ministarstvo i dobiti dozvolu za gradnju.

Najavila je da će se boriti svim silama da zakoni ne zažive što uključuje i prosvjede i da se Vladi žuri jer želi nekome pogodovati.

Dovoljno je reći, istaknula je, da je reagirao i HAZU koji to rijetko čini što samo potvrđuje koliko je situacija alarmantna.

Ni u Mostu o zakonu ne misle ništa dobro, pa Zvonimir Troskot također spominje reakciju HAZU-a.

Troskot: Pogoduje se građevinskoj mafiji koja stoji u pozadini

- Čim je reagirala hrvatska akademska zajednica, dakle intelektualna elita Hrvatske, koja traži povlačenje zakona kao i činjenica da se Vladi žuri u donošenju zakona, sve su to jaki signali da se potencijalno pogoduje građevinskoj mafiji koja stoji u pozadini, ističe Troskot.

Tvrdi i da se na ovim zakonima primjenjuje isti "modus operandi" kao i u aferi "plin za cent" i da treba dobro pogledati vlasnike kompanija koji su gradili u zadnjih pet godina u najvećim gradovima i vidjeti kada su te kompanije otvorene, a otvorene su prije par godina i danas imaju milijunske prihode jer su znali da će upravo oni dobivati poslove.

Kada sve to pospajate u jednadžbu, vidi se, kaže Troskot, da se ovo užurbano donošenje namješta građevinskoj mafiji.

Živković: Grade kako i gdje žele

Marin Živković iz Možemo! uvjeren je da Zakon o prostornom uređenju i u drugom čitanju pogoduje privatnim investitorima omogućujući im da "grade kako i gdje žele" bez obzira na prostorne planove gradova.

Omogućava se, tvrdi, i širenje građevinskog zemljišta mimo uobičajenih demokratskih procedura i mimo prostornih planova.

- Ako gradovi ne stignu napraviti plan kako će izgraditi infrastrukturu i omogućiti novac za to, ministarstvo kaže da će unatoč tome izdati dozvolu, sada ne nakon dvije, nego tri godine, što znači da će u pojedinim kvartovima u kojima će se ta naselja kao paraziti nastaniti, biti manje mjesta u vrtićima, imat ćemo veće gužve, teže ostvarivu jednosmjensku nastavu, sve ono što zahtijeva plansko razvijanje grada. To se ne može interpretirati nikako drugačije nego pogodovanje investitorima, tvrdi Živković.

Na tvrdnje ministra da se želi ubrzati priuštivo stanovanje, Živković ga je javno upitao hoće li gradnja luksuznih stanova smanjiti cijenu najma ili povećati pristupačnost stanovanja i dodao kako sumnja da će se gradnjom luksuznih nekretnina na elitnim lokacijama to omogućiti i da je jedina posljedica toga da će neki dobro zaraditi.

Na pitanje zašto se Vladi žuri s donošenjem zakona jer su prošla samo dva tjedna između dva čitanja, Živković je odgovorio da je jedini razlog brzine da se "zadovolje oni kojima zakon ide u prilog, a to su isključivo investitori".

Selak Raspudić: Zakoni pogoduju privatnim investitorima

Kritična je bila i nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić koja također misli da zakoni pogoduju privatnim investitorima i da se Vladi zato žuri bez obzira na mnogobrojne primjedbe, pa se javio i inače tromi i inertni HAZU tražeći da se donošenje zakona odgodi.

- Koja je to država koja svoje korifeje znanstvene misli i stupove društva ne uvažava nego mimo njihovog apela preko koljena lomi ovako bitne zakone? Dok se mi zabavljamo ustašama i partizanima netko tko zna što radi provodi ono što je doista bitno, ali ne za javni nego za privatni interes. U ovoj ideološkoj kakofoniji nitko vjerojatno neće obratiti pažnju na Zakon, došli su ministri krmeljavih očiju, naš predsjednik Vlade ide kod Pape na blagoslov, a mi ćemo se sutra, da toga nismo ni svjesni, probuditi u zemlji u kojoj će nam pred nosom niknuti nešto što nije u javnom interesu i što se, bez štete po okoliš, neće moći srušiti, poručila je Selak Raspudić i pozvala oporbu da se ujedini i izvrši zajednički pritisak da se zakoni odgode.

Puljak: Građevinsko-prostorni zakoni ostavit će trajne posljedice na prostor

Marijana Puljak (Centar) pozvala je u četvrtak da se iz saborske procedure povuče paket građevinsko-prostornih zakona ustvrdivši da služe investitorima, ostavljaju nered, slabe demokraciju i jačaju kaos te će ostaviti trajne posljedice na prostor.   

- Ovo nisu zakoni koji popravljaju stambenu krizu, koji uređuju prostor i služe građanima. Ovo su zakoni koji služe investitorima, ostavljaju nered, koji slabe demokraciju, a jačaju kaos te će ostaviti trajne posljedice, rekla je Puljak tijekom saborskih slobodnih govora u ime Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjevera.

Puljak je podsjetila da je na zakone u savjetovanju pristiglo više od 3000 primjedbi, odbila ih je cijela struka te nazvala opasnima, a na njih je reagirala čak i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Navela je i da je HAZU Vladi poručio kako ti zakoni predstavljaju rizik za prostornu stabilnost i identitet Hrvatske te dugoročno upravljanje teritorijem. 

- Ako se oglasila institucija koja se oglašava jednom u desetljeću i koja nikad ovako snažno ne komentira konkretne zakone, onda je to znak da smo prešli 'crvenu liniju', poručila je.

Upozoravajući na to što predloženi zakoni znače za građane, Puljak je rekla kako znače mogućnost da se iza njihove škole pojavi zgrada od 12 katova, da se park pretvori u stambeni blok, da se stanovi grade pored tvornica i sl. 

Drži kako to nije reforma, nego destrukcija. 

Dragić (SDP): Starost u Hrvatskoj nažalost postaje vrijeme siromaštva

SDP-ova Irena Dragić je, govoreći o predloženom državnom proračunu za 2026., upozorila da on nije socijalan i ne brine o ranjivim skupinama. 

Navela je da u našoj zemlji živi više od 900.000 ljudi starijih od 65 godina te više od 1,2 milijuna umirovljenika.

- Proračun bi trebao biti njihov štit, njihova sigurnost i garancija njihova dostojanstva. Umjesto toga imamo proračun koji zatvara oči pred njihovom svakodnevicom, poručila je.

Upozorila je da se na domove za starije čeka od 7 do 15 godina a cijene ponovno rastu od 30 do 60 posto. 

Pri tome, privatni domovi za starije su već odavno luksuz, a i državni postaju nedostupni. 

Dragić je kazala i da mirovine iznose tek 40 posto prosječne plaće, a troškovi života su sve veći.

Podsjetila je i da je SDP stoga na predloženi državni proračun predložio dva konkretna amandmana koja bi im mogla pomoći - subvencije za smještaj u domovima te olakšanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. No, vlada ih je odbila. 

- Odbila je starijim sugrađanima dati ono što zaslužuju. Odbila je onima koji su radili i stvarali ovu državu olakšati život. Starost u Hrvatskoj nažalost postaje vrijeme siromaštva, ustvrdila je.