Burna rasprava na Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo

Saborski odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravljao je o tri nova zakona koja se tiču prostornog uređenja, gradnje i energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Oporba je zakone žestoko napadala smatrajući da će pogodovati privatnim investitorima i krupnom kapitalu.

Oporba je uputila niz kritika ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću koji je na matičnom Odboru branio donošenje triju zakona u prvom čitanju. SDP i Možemo tvrdili su da zakoni idu na ruku privatnim investitorima, da se derogira uloga jedinica lokalne samouprave i da se zakoni predlažu bez podrške struke koja je imala, isticali su, tisuće primjedbi na zakonska rješenja.

Na meti kritika, na višesatnoj raspravi, tako se našlo rješenje prema kojem jedinice lokalne samouprave imaju rok od dvije godine donijeti urbanistički plan uređenja. Ako to ne donesu u tom roku vlasnici zemljišta ili privatni investitori dozvole mogu tražiti od Ministarstva.

Ikić Baniček: Lokalnoj samoupravi rokovi koje ne mogu ispoštivati

Zastupnica Kristina Ikić Baniček (SDP) ustvrdila je da je cilj zakona oduzeti ovlasti jedinicama lokalne samouprave jer im se daju suludi rokovi koji se ne mogu ispoštovati. To misli i zastupnica Ivana Marković (SDP) koja je najavila i ustavnu tužbu smatrajući da se jedinice lokalne samouprave razvlašćuju jer prema Zakonu privatni investitor neće platiti komunalne doprinose ako sam izgradi infrastrukturu.

Ministar je odgovorio da ovlasti jedinica lokalne samouprave ostaju iste, ona i dalje donosi Prostorni plan, pa tako i Urbanistički plan uređenja, da joj je to i ovlast. Ako se to ne može u dvije godine, pismo namjere podnose investitor ili vlasnici zemljišta, s time da se na određenoj lokaciji ne može graditi ništa što već jedinica lokalne samouprave nije odredila za gradnju. 

I zastupnik Tomislav Klarić (HDZ) ne vidi problem "jer jedinice lokalne samouprave imaju i sukno i škare u svojim rukama" da kreiraju prostor, ističući da se ne može unedogled razvlačiti donošenje urbanističkih planova uređenja. 

Zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) odgovorila mu je da kada tako gorljivo brani rok od dvije godine, zašto je gradu Bakru, čiji je gradonačelnik, trebalo tri godine da donese jedan plan uređenja. 

Benčić: Opasnost od urbane komasacije

Benčić kao posebnu opasnost u zakonu vidi novost - urbanu komasaciju. Smatra da se njome cementira ključna stvar - privatnim investitorima se daje mogućnost da uređuju prostor. Bačić joj je odgovorio da urbana komasacija nije izvlaštenje već preraspodjela zemljišta, i da je urbanu komasaciju kao jedno od temeljnih načela predlagala i Hrvatska komora arhitekata. 

Oporba je imala zamjerke i na mogućnost da se zbog potrebe gradnje priuštivog stanovanja širi područje građevinskog zemljišta iako je, tvrdili su, analiza koju je samo ministarstvo naručilo, pokazala da građevinskog zemljišta ima dovoljno.

Vanjski član odbora Đuro Capor čudio se i što se gradnja zgrada za priuštivo stanovanje može omogućiti i na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu. Ministar tvrdi da sigurno nijedna jedinica lokalne samouprave, pa tako ni Agencija za promet nekretninama, neće graditi na prostoru koje nije građevinsko zemljište. Jedinicama lokalne samouprave se ostavlja mogućnost da to radi, primjerice, na poljoprivrednom zemljištu treće kategorije, samo ako ne može osigurati stambenu izgradnju zbog kompliciranih imovinsko-pravnih odnosa koje se ne mogu razriješiti.

Na primjedbe oporbe da se nije uvažilo mišljenje gradova i općina, pa tako ni struke, Bačić je rekao da od svih jedinica lokalne samouprave samo Grad Zagreb ima primjedbe. Naveo je i kako je Gradu trebalo četiri godine da usvoji devet urbanističkih planova uređenja.

Istaknuo je i da su zakonom samo htjeli napraviti pritisak na jedinice lokalne samouprave da brže donose takve planove, a ne da se čeka 28 godina da se realizira neka investicija. Na opaske da je Ministarstvo namjerno rušilo zagrebački GUP, rekao je da to nije točno jer se tražilo samo da bude usklađen sa zakonom. 

Zastupnica Mirela Ahmetović (SDP) istaknula je da se sve loše u zakonu prebacuje na leđa lokalne samouprave kojoj se podmeću nemogući rokovi, a istodobno država nije u stanju, rekla je, u 10 godina donijeti Državni prostorni plan. Benčić je tvrdila da je stvarni cilj zakona maksimalno prepustiti urbanizam privatnim investitorima. Zakon je, ustvrdila je, protuustavan i donosi se zato jer se Grad Zagreb nije uspjelo omesti u donošenju GUP-a.

Bačić: Oporba manipulira

- Ono što je bio Bandićev GUP sada se želi ozakoniti u cijeloj Hrvatskoj, pogledajte Trešnjevku, ono što je bilo predviđeno za obiteljske kuće, sada se gradi za 150 stanova. Tako će izgledati Hrvatska, istaknula je.  

Ministar Bačić u svom izlaganju također je napomenuo da oporba manipulira, da nisu pročitali zakon i da ako je netko bio izvrgnut napadima, osobito privatnih investitora, onda je to bio on.

- Nitko nije ušao u ministarstvo od nas da lobira za neko rješenje, napadalo me se, prozivalo da rušim projekte, nazivali su me raznim imenima, a mi samo štitimo javni interes, poručio je Bačić.

Odbor je nakon 4 sata rasprave prihvatio većinom glasova sva tri zakona koja idu u raspravu na plenarnu sjednicu.

Nakon odbora ministar je ponovio da su predložena zakonska rješenja vrlo dobra. 

- Držim da je ovo sjajan zakon. Našli smo balans kako, s jedne strane, zaštititi prostor kao opće dobro, kako u okviru zakona brinuti da se svi projekti realiziraju uz suglasnost jedinica lokalne samouprave, ali i da, s druge strane, građani mogu ostvariti svoja legitimna očekivanja koja im pružaju prostorno-planski dokumenti. To što dio oporbe ne shvaća da za to država treba propisati instrumente, to je problem oporbe, zaključio je.

Oporba mu nije ostala dužna. 

- Zakon možemo zvati privatizacijom 2.0, radi se o ranom božićnom poklonu ministra Bačića i Plenkovićeve vlade građevinskim špekulantima jer će pomoću ovog zakona moći graditi i tamo gdje normalni građani ne mogu, a to je na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu. Doslovno će moći i, ako su vlasnici 51 posto zemljišta, ostatak od 49 posto kroz program urbane komasacije pripojiti sebi za svoje investicijske projekte, poručila je Sandra Benčić.