Šaravanja o inflaciji i recesiji: Hrvatska je učinila ono što može

Termini inflacija i recesija u javnom prostoru koriste se kao notorne, opće poznate činjenicama. Svatko ima svoje viđenje kako bi riješio te probleme. No da bi se nešto pokušalo riješiti, morate znati što je tomu uzrok. O tome je u HTV-ovu Studiju 4 govorio Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. 

Jedni ekonomisti za inflaciju krive rusku invaziju na Ukrajinu, drugi COVID-19, "lockdown" i prekinute lance dobave, a treći Ameriku, odnosno njihovo dosad neviđeno kreiranje novca kojim su poticali vlastito gospodarstvo i dijelili ga svojim građanima.

Šaravanja: Putin i rat u Ukrajini krivi za cijenu plina u Europi

Postavlja se pitanje je li za sve kriv Putin i rat u Ukrajini? Često se spominjalo kako je zaustavljanje i ograničavanje izvoza ruske nafte i plina podignulo cijenu energenata, a da je to potom podignulo cijenu svih ostalih proizvoda, što je neizbježno dovelo do inflacije. 

- Svakako je kriv za cijenu plina u Europi, tu nema dvojbe. Činjenica je da je najveće skladište plina u sjevernoj Njemačkoj u vlasništvu Gazproma prazno već od ljeta 2021. Dakle, to je bila svjesna odluka o ograničavanju dobave plina, što je svakako utjecalo na inflaciju u eurozoni, kaže glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, Goran Šaravanja.

Dio analitičara uzroke inflacije vidi u COVID-u, globalnim zaključavanjima/otključavanjima i ostalim protuepidemijskim mjerama koje su zemlje diljem svijeta provodile od proljeća 2020. i prekinutim lancima dobave. I to je svakako dijelom utjecalo na inflaciju.

- Od 2021., kako je došlo do otključavanja ekonomije, ljudi koji prije nisu mogli toliko trošiti odjednom su trošili, i tu je došlo do nerazmjera između ponude i potražnje što je utjecalo na inflaciju, kao jedan od faktora koji je još uvijek prisutan. Dobavni lanci se postupno oporavljaju, ali taj proces nije gladak i trajat će, kazao je.

Zaključavanje/otključavanje ekonomije i inflacija

No, unatoč obnavljanju dobavnih lanaca, posljedice ostaju. Pitanje je može li se ekonomija obnoviti i učinkovito funkcionirati nakon takvih prekida, te kako uspostaviti raniju razinu proizvodnje.

- To se možda najbolje vidi kod čipova i automobila, kod kojih je za proizvodnju prije uvijek nedostajalo zaliha. Sada imamo obrnutu situaciju gdje, kada isključite čipove i automobile, vidite da zalihe rastu - to govori da je previše toga naručeno u odnosu na trenutačnu razinu potražnje, ističe Šaravanja.

Vodeći se tom teorijom, moglo bi se pretpostaviti kako će s oporavkom lanaca dobave nestati i uzroci inflacije. To bi bilo tako da je zaključavanje odnosno otključavanje ekonomije jedini faktor inflacije, kaže Šaravanja. Ističe kako je kod ovako velikih međugodišnjih stopa inflacije važno gledati mjesečne stope inflacije.

- U EU nema naznaka da ona raste. U Hrvatskoj je stopa bila 2,7 posto u travnju, 1,8 posto u svibnju, i očekujem da će rezultat u lipnju biti niži od onoga u svibnju. Ako se to nastavi tijekom ljeta, možemo čak govoriti o usporavanju inflatornih pritisaka, iako se to ne vidi zbog baznih učinaka na međugodišnju stopu inflacije trenutačno, kazao je.

Iznimno je važna, dodaje, i politička godina u Kini gdje je došlo do vrlo opsežnih zaključavanja ekonomije, što opet utječe na lance dobave.

- I rat u Ukrajini je stvarnost koja je utjecala na cijenu energenata i hrane, i dodatno je pojačao inflatorne pritiske vezano za hranu, rekao je Šaravanja.

Inflacija je u Americi počela rasti početkom 2021.

Koliko god političari ponavljali da je ovo „Putinova inflacija", kako onda objasniti da je ona u Americi počela rasti još početkom 2021., a do kraja godine se upeterostručila. S druge strane, od početka rata u Ukrajini do danas porasla je samo sa 7,9% na 8,6%, kazao je Željko Kardum.

- Od početka pandemije evidentno je da je fiskalni stimulans ekonomije u SAD-u znatno veći od onoga u EU-u. Upravo ta fiskalna politika koja je učinila sve da stimulira američku ekonomiju zbog pandemije, prouzročila je određene elemente inflacije. To je jedan od faktora, i vidi se po strukturi inflacije u SAD-u. Mnogo je manji ponder energetike, u odnosu na ostale sastavnice inflacije, kazao je Šaravanja.

Američka fiskalna ekspanzija u posljednje dvije godine bila je najveća nakon Drugog svjetskog rata, dvostruko jača od Obamine fiskalne reakcije u Velikoj recesiji 2008. - 2009. i više nego dvostruko jača od fiskalne reakcije u Europskoj uniji 2020. - 2021.

- Ta fiskalna ekspanzija znači da kad država troši novac, ona stvara novu novčanu masu i ona ulazi u ekonomiju. Američki deficit je 2020. bio 15% BDP-a – to je otprilike 55 puta više od cijelog hrvatskog BDP-a, objašnjava. No to je ujedno i jedan od glavnih razloga zašto je američko gospodarstvo manje palo u 2020. u odnosu na gospodarstvo EU-a (-3,4% vs. -5,9%) i malo brže raslo u 2021. (5,7% vs. 5,3%). Ipak, čini se kako ovaj put stari američki trik oporavka gospodarstva nije toliko uspješan kao 2008., s obzirom na to da mu se sad pridružila inflacija.

Šaravanja: Kada je dolar jak, sve ostale valute su slabe

- To je zanimljivo, jer se inflacija zbiva preko američkog dolara. Dolar je jak, a izvan Amerike ga nedostaje. Sve robe kotiraju u dolarima – a kad je dolar jak, sve ostale valute su slabe. Kada to pretočite u cijene u eurima i ostalim bitnim valutama, zapravo dobivate višu cijenu – odnosno inflaciju, napominje Šaravanja, te dodaje kako je SAD jedini izbor rezervne valute u svijetu te mora opskrbiti svijet dolarima.

- Prema tome, mora imati deficit, jer kako inače lansirati te dolare izvan granica SAD-a? Ne možemo izbjeći uvoz inflacije iz SAD-a. Sad je igra glavnih centralnih banaka da ojačaju valutu, upravo zbog inflacije, izjavio je Šaravanja.

Hrvatsko gospodarstvo je malo i otvoreno – može li se Hrvatska onda pripremiti za recesiju, ili inflaciju koja dolazi, upitao je Kardum.

- Mislim da smo se pripremili. Sada smo u NATO-u i EU-u, za razliku od 2008. i 2009. Ulazimo u eurozonu i šengen, i zapravo imamo zaklon koji nikada prije nismo imali. Mi smo sada jedna mala, otvorena ekonomija u jednom velikom europskom tržištu. Od nove godine ćemo imati pristup svim instrumentima Europske središnje banke, protok roba i ljudi će biti mnogo jednostavniji u šengenu, i bitno je da smo to učinili. Uz to smo osposobili LNG terminal, što nam je bitno smanjio udio ruskog plina u energetskom miksu. Rekao bih da je Hrvatska učinila što može, kazao je Šaravanja.