Rat na Bliskom istoku potresa tržišta, prati se cijena nafte

Cijene nafte na svjetskim tržištima, zbog sukoba na Bliskom istoku, neprestano osciliraju, povremeno prelazeći i 100 dolara po barelu, što su najviše razine u posljednje četiri godine. U posljednja su dva tjedna, otkako su počeli napadi SAD-a i Izraela na Iran, skočile više od 35 posto. 

Za sobom to povlači i lančani rast cijena, najprije goriva i prijevoza, zatim hrane, a onda i drugih proizvoda. Uz inflaciju, moguće je i usporavanje gospodarske aktivnosti, a onda i kamatnih stopa središnjih banaka diljem svijeta.

No svi ti scenariji ovise o trajanju sukoba zbog kojeg tankeri ne mogu prolaziti Hormuškim tjesnacem.

"Neizvjesno je kojim će smjerom ići kamatne stope"

Na svjetskim burzama iz dana u dan bilježe se gubici, a pad cijena zahvatio je dionice većine sektora. Investitori su sve svjesniji da kriza na Bliskom istoku neće završiti tako brzo kako su se u početku nadali.

- Velik dio pada potaknut je cijenom nafte. Tržište strahuje da će rat trajati dulje nego što se očekivalo. Zabrinuti smo i zbog potencijalne stagflacije, u slučaju da rat potraje, a cijene nafte ostanu povišene, rekao je Kevin Nicholson iz investicijske kuće Riverfront Investment Group.

Cijene nafte trenutačno su u središtu pozornosti jer mogu izazvati lančanu reakciju u globalnom gospodarstvu – od rasta inflacije, preko mogućeg usporavanja gospodarskog rasta, do promjena monetarne politike središnjih banaka.

- Tržište nafte trenutačno je odlučujući čimbenik. Neizvjesno je kojim će smjerom ići kamatne stope jer se već osjećaju inflacijski pritisci. No kratkoročno je najvažnije pitanje opskrbe naftom, odnosno koliko dugo bi mogao biti zatvoren Hormuški tjesnac, rekao je upravitelj portfelja u tvrtki Plutos Ascan Iredi.

Analitičari procjenjuju da bi zbog trenutačnih okolnosti i mogućeg rasta inflacije američka središnja banka mogla odgoditi smanjenje kamatnih stopa.

- Za svako povećanje cijene nafte za oko 20 dolara po barelu dobiva se dodatnih 0,6 posto inflacije. Očekivali smo smanjenje kamatnih stopa američkog FED-a već u lipnju, ali tržište sada vjeruje da bi se to moglo dogoditi tek u rujnu, rekao je predsjednik investicijske kuće Scharf Investments Brian Krawez.

U Europi zasad nema naznaka brzog zaokreta monetarne politike. Europska središnja banka već dvije i pol godine postupno spušta kamatne stope, a analitičari ne očekuju skoro ponovno podizanje.

- Međutim, ako ovaj sukob potraje i ako promet kroz Hormuški tjesnac bude obustavljen, mogli bismo vidjeti reakcije središnjih banaka koje bi išle u smjeru povećanja kamatnih stopa, ali o tome možemo govoriti tek pred kraj godine, rekao je stručnjak za upravljanje imovinom u InterCapitalu Niko Maričić.

Zbog neizvjesnog trajanja sukoba na Bliskom istoku, središnjim bankama bit će sve teže planirati buduće monetarne poteze i održavati stabilnost gospodarstva.