20:07 / 31.08.2021.

Autor: Dijana Kovaček/V.K./Dnevnik/IMS/HRT

Što se događa s prekoračenjima?

Prekoračenje po tekućim računima

Prekoračenje po tekućim računima

Foto: Dijaan Kovaček/Dnevnik / HRT

Posljednjih je dana jedna od glavnih tema u zemlji prekoračenje na tekućim računima građana. Prvo ćemo razjasniti razliku između dopuštenog i prešutnog prekoračenja. Pravo na dobro znani "minus" po tekućem računu ima više od milijun osamsto tisuća građana, a oko 870 tisuća time se i koristi. Od toga, dopušteno prekoračenje ima njih oko 94 tisuće, ali njime se koristi samo trećina građana, oko trideset tisuća. Kamate na dopušteni minus kreću se od 6,4 do najviše 8,1%, a odluči li ga banka smanjiti ili ukinuti, mora ponuditi otplatu na 12 mjeseci.

No, ono oko čega se podignula bura u javnosti takozvano je prešutno prekoračenje, koje je odobreno za više od milijun sedamsto tisuća građana, a time se koristi njih 840 tisuća. Kamate na prešutno prekoračenje znatno su veće, od 8,1 do čak 17,4%, i ovisno o banci, imaju ga pravo i ukinuti kad žele, bez ponuđene otplate. Nakon što je Hrvatska narodna banka najavila regulaciju i tog dijela bankarskog poslovanja, u medijima su se pojavile najave da će banke tražiti od građana da odmah podmire taj dug.

Prekoračenje na tekućem računu mnogima dobro dođe, no važno je ne pretjerivati, kaže gospodin Dragutin. On se time koristi ponekad, ne prečesto, i ne previše. Čuo je za najavljene promjene.

Do početka 2018. svi smo imali dopuštena prekoračenja. No tada na snagu stupa zakon koji ograničava kamatu na oko 8 posto. Idućih mjeseci većina banaka uvodi prešutna prekoračenja, i to za većinu klijenata. A na prešutna nema ograničenja kamata, ni mogućnosti obročne otplate. HNB-ova najava zakonskog reguliranja, ne znači, kažu u bankama, da će se preko noći nešto promijeniti i tako smiruju građane.

- Neće se naravno sve odjednom ukinuti. Ako i kad se dogodi takav zakon, svjesni smo da će on biti reguliran tako da se takva prekoračenja smanje najvjerojatnije u nekom roku od 12 mjeseci, tako da će građani imati sasvim dovoljno vremena za otplatu svojih prekoračenja i takvih obveza, naglašava Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Druge europske zemlje, kaže Adrović,imaju na različitim vrstama prekoračenja slične ili čak i znatno više kamate.

- Hrvatska narodna banka kao regulator bankovnog tržišta treba pristupiti ovom problemu s dodatnom ekspertizom i vidjeti da li je tu na bilo koji način neka uobičajena praksa zaobiđena, i eventualno, ako to je tako i reagirati, ističe Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Zakonsko ograničenje prešutnog prekoračenja trebalo je uvesti davno, smatra Davor Banović.

- Tu se koketira s bankama, dopušta im se da ulaze u sivu i crnu zonu, jer to u EU ne mogu raditi nigdje, a sve te banke praktički imaju matice u državama sa sjedištem u Europskoj uniji, ponovno na štetu građana, ponovno na štetu potrošača, naglašava Davor Banović, financijski stručnjak.

Još jedan je ovo podsjetnik, kaže Banović, da se bankarski sektor mora strože nadzirati, a građani još više paziti što i koliko plaćaju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!