Plenković i Filipović pozvali poslovne subjekte na pristupanje Etičkom kodeksu

Poslovni subjekti trebaju pristupiti Etičkom kodeksu za zamjenu hrvatske kune eurom, a u ovim okolnostima niti jedan subjekt ne bi smio povlačiti "profiterske i špekulantske" poteze, poručili su u četvrtak predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar gospodarstva Davor Filipović.

Predsjedajući 16. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Plenković je istaknuo da je ovo prvi sastanak Vijeća nakon formalne i konačne odluke na razini EU-a o ulasku Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem 2023., koja je donesena 12. srpnja.

- Ispunili smo dva strateška cilja dublje integracije Republike Hrvatke u EU, ono što smo istaknuli u programu Vlade u prvom i drugom mandatu. To je veliko postignuće koje će se dogoditi nakon devet i pol godina članstva u EU. Proces kovanja eura pripremljen je kvalitetno i s velikim iskustvom dosadašnjeg kovanja kuna, kovnica kuna će taj posao obaviti na vrijeme, rekao je Andrej Plenković u uvodu.

Rekao je kako je cilj ostvaren u izazovnim okolnostima, u nacionalnim i kompleksnim globalnim okolnostima koje su karakterizirane preklapajućim krizama.

- Sve te krize ugrožavaju normalan način poslovanja našeg gospodarstva te utječu na socijalni standard naših građana i utječu na egzistencije naših obitelji. Zato je važno da ovaj proces koji smo vodili bude jedan od sidara stabilnosti za suočavanje s krizama i ublažavanje posljedica. Uvođenje eura je na razini Hrvatske višeznačno: za državu, gospodarstvo i društvo u cjelini. Za državu je to uz ulazak u schengenski prostor - na kojem intenzivno radimo, to znači da ulazimo među najrazvijenije zemlje svijeta. To je onaj dio Europe za koji smo cijelo vrijeme govorili da pripadamo još od Domovinskog rata, rekao je.

Plenković je istaknuo kako ovo znači transformaciju kune koja postaje jedan od motiva hrvatskog eura i ostat će prepoznatljiva kao dio novčarske tradicije.

- Euro je ono sidro koje nas čini otpornijim i sigurnijim od svih vanjskih šokova i kriza i daje nam povod za bolju ulagačku klimu. Ulazak u euro naši poduzetnici, inovatori i izvoznici će sigurno iskoristiti kako bi uz kvalitetniju reputaciju zemlje iz koje dolaze zadobili povjerenje svojih partnera u poslovnim krugovima, ali i međunarodnim financijskim krugovima, rekao je. 

Plenković: Učinili smo sve korake na vrijeme, strukturirano i ozbiljno

Istaknuo je kako je za društvo ovo važan iskorak u ekonomskom smislu, financijskom smislu, ali i signal potpune strukturne pripadnosti onome što se zove današnja Europska unija sa svim svojim procesima. 

- Zadovoljan sam ovim procesom od izrade strategije koja je puštena u javno savjetovanje 2017. godine pa do uvođenja i provedbe strategije i ispunjavanja svih akcijskih planova, ulazak u europski tečajni mehanizam i Europsku bankovnu uniju, Nacionalnih programa konvergencije, programa reformi i naknadnih akcijskih planova u ovom mandatu Vlade. Učinili smo sve korake na vrijeme, strukturirano i ozbiljno.

Rekao je kako je fiksiran tečaj konverzije kune u euro, a time je završen formalni put i možemo krenuti u dvojno isticanje cijena.

- Pri završnom procesu uvođenja eura, rekao je predsjednik vlade, svim mehanizmima se treba doprinijeti stvaranju sigurnog okružja za potrošače, što znači da poslovni subjekti trebaju pristupiti Etičkom kodeksu.

Također, u okolnostima inflatornih pritisaka, niti jedan subjekt ne bi smio povlačiti poteze koji su "profiterski i špekulantski i koji nisu u skladu s trenutkom i širom društvenom odgovornošću".

- Svi akteri u društvu sada moraju pokazati element društvene odgovornosti (...) Ovo je trenutak gdje se svi moraju malo 'stisnuti' i shvatiti da krizu moramo premostiti zajednički, poručio je Plenković.

Pristupanje kodeksu moguće od 16. kolovoza

Etički kodeks je objavljen prošli tjedan, uz slogan "svaki cent se broji, svaka kuna se računa", a na sjednici vijeća predstavio ga je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Kako je istaknuo, Etički kodeks treba dati doprinos sigurnom okruženju za potrošače i ispravnom preračunavanju i iskazivanju cijena, bez njihovog neopravdanog povećanja.

Namijenjen je svim poslovnim subjektima u financijskom i nefinancijskom sektoru koji posluju u izravnom odnosu s potrošačima, a pristupanje kodeksu je besplatno i dobrovoljno.

Filipović je pozvao sve subjekte da pristupe kodeksu, koje će biti omogućeno putem aplikacije od 16. kolovoza, pa sve do kraja prosinca 2023. godine.

Građanima će od 5. rujna, kada kreće i obveza dvojnog iskazivanja cijena, putem aplikacije biti omogućeno podnošenje pohvala i pritužbi na poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu, rekao je Filipović, najavivši da će se sutra u ministarstvu gospodarstva održati potpisivanje ugovora s udrugama za zaštitu prava potrošača o dodjeli financijske podrške za provedbu projekta "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH.

Vujčić: U procesu smo nabave novčanica koju moramo brzo izvršiti

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako do kraja treba iskovati preko 420 milijuna komada kovanica, pa su zaposlili zbog toga nove ljude.

- Planiramo iduće godine još 230 milijuna komada. Sigurni smo da će to biti uspješno. Svi naši inicijalni koraci izrade alata i testiranja su prošli dobro. U procesu smo nabave novčanica koju moramo brzo izvršiti. Tu se radi o nabavci o 350 milijuna komada novčanica, a riječ je o tržišnom procesu kako bi najesen mogli početi s opskrbom banaka novčanicama, ne samo kovanicama, rekao je Vujčić.

Vujčić: S 15. siječnjem svi bankomati bi trebali biti prilagođeni za isplatu eura

Naglasio je kako nas očekuje situacija gdje će se neki podaci morati testirati 1. siječnja kad dođe do same konverzije.

- Mora krenuti 1. siječnja i proći neke logističke provjere - je li konverzija dobro napravljena, da novac ne ode negdje krivo. Ljudi će oko podneva 2. siječnja moći vidjeti stanje računa u eurima, kredita i svega ostalog što imaju u bankama. Bankomate treba prilagoditi za isplatu eura. Dio bankomata će do 31.12., a pogotovo za vijeme božićnog šopinga biti opskrbljen s kunama. Većina bankomata bit će pripremljena za eure, ali dio će se morati prebacivati, oni koji su imali kune na eure. Banke su svjesne da to bude gotovo do 15. siječnja te da onda svi bankomati imaju eure. Između 15.12. i 15.1. odlučili smo da se neće naplaćivati naknade za korištenje bankomata druge banke čiji niste klijent, tako da će moći koristiti bilo koji bankomat, rekao je Vujčić.

Guverner HNB-a Vujčić je izjavio da se za sada ne očekuje "nikakav značajan" učinak jer današnje podizanje kamatnih stopa koincidira s ulaskom Hrvatske u eurozonu.

- Taj ulazak pak ima suprotan efekt, odnosno smanjuje troškove financiranja i kamatne stope, rekao je Vujčić, koji je podsjetio da će se bankama do prosinca smanjiti stopa obvezne pričuve te ukinuti obveza vezana za minimalno potrebna devizna potraživanja, čime će im se osloboditi 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura.

- Stoga, to će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast Euribora, neće povećavati kamatne stope, istaknuo je Vujčić.

No, ako se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni nastavi i u rujnu te listopadu, u jednom je trenutku moguće da se dogodi "prelijevanje na varijabilni dio, kroz porast Euribora".

- Međutim, on opet neće biti značajan u smislu troška za građane, izjavio je Vujčić.

Naime, po simulacijama HNB-a, podsjetio je Vujčić, pri porastu referentne kamatne stope za jedan postotni bod, trošak stambenog kredita godišnje bi u prosjeku porastao oko 1.800 kuna a gotovinskog oko 400 kuna.

Apostrofirao je da kamatne stope poduzećima u Hrvatskoj i dalje padaju i na povijesno su najnižim razinama, čemu doprinosi i činjenica ulaska u eurozonu.

- Da ne ulazimo sada u eurozonu, kamatne stope već bi sada bile znatno više, rekao je Vujčić, kao primjer navevši zemlje EU-a koje ne idu u eurozonu, poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske, gdje su kamatne stope "bitno više".