Predstavljen izgled kovanice eura s motivom kune

Najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane na kovanici od jednog eura, odabrano na ponovljenom natječaju, predstavljeno je u srijedu na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

- Danas je prilika da rekapituliramo gdje se trenutno nalazimo, što je pred nama, što još moramo učiniti, da malo čujemo od ministra financija i guvernera širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata, općenito inflatornih pritisaka kojih smo svi svjesni, ali kao što znate Vlada na njih reagira i nastoji suzbiti udar na standard građana i gospodarstva, rekao je premijer Andrej Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. ušla u europski tečajni mehanizam II. 

- Hrvatska je radila na ispunjavanju akcijskog plana koji je u ovom dvogodišnjem periodu biti dovoljan da ispunimo sve kriterije i koje smo jasno ispunili. Danas ćemo imati prigodu vidjeti dizajn kovanice od jednog eura, gdje je ponovljen natječaj. Javnost će imati prigodu vidjeti i tu novu kovanicu, dodao je premijer.

Podsjetio je da je Vlada na sjednici 31. ožujka usvojila izvješće o ispunjenom akcijskom planu. 

- Danas ćemo čuti nešto o provedbi nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, to je zahtjevna logistička operacija koja zahtijeva puno novaca. Uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, je jedan od dva strateška cilja dublje integracije u EU. To smo željeli kad smo podnijeli zahtjev za članstvo 2003. Postupno smo od 2017. radili na ispunjavanju kriterija, dolazimo u fazu zadnjih par mjeseci kad se taj cilj i realizira.

- Mi smatramo da ćemo od članstva u europodručju imati koristi, prije svega građani i gospodarstvo. Hrvatska je najeuroziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja, ta činjenica je bitna. Depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.

- Očekujemo rast u ovoj godini, rekalibrirali smo tu procjenu zbog promjenjivih okolnosti na 3 posto, koji bi 2023. trebao biti 4,4 posto, 2,7 posto 2024. i 2,5 posto 2025. Ponovno očekujemo smanjivanje proračunskog manjka i to s 2,8 posto u ovoj godini na 1,6 u 2023. i 1,2 u 2024. godini. Istodobno će se javni dug smanjivati, 79,8 posto u BDP-u 2021. na 76,2 u ovoj godini, na 71,7 u 2023. te ispod 69 posto u 2024. Sve ovo treba gledati u kontekstu promijenjenih okolnosti, rasta cijena energenata i ta činjenica utječe na sve procese. Mi smo prošle godine imali prosječni rast cijena od 2,6 posto, bio je nešto niži od prosjeka EU. Ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto, rekao je premijer.

Ministar Marić sutra će u Saboru predstaviti drugo čitanje Zakona o uvođenju eura. Plenković je rekao kako očekuju izglasavanje zakona već krajem idućeg tjedna.

- Mi smo ispunili devet mjera u četiri područja, sve je to dobro poznato. Smatramo da će ovakav cjelovit pristup omogućiti i da se na razini europodručja provedu sve ključne odluke za naše članstvo, definirat će se konačni tečaj u srpnju, a od 5. rujna isticat će se cijene i u eurima i u kunama. Usvajanje eura trebalo bi stupiti 1. siječnja, podsjetio je premijer.

Odabrano najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane na kovanici od 1 eura

Plenković je zahvalio i čestitao autoru idejnog rješenja te autorima izvedbenog rješenja čiji su prijedlozi izabrani za nacionalnu stranu kovanice eura i centra.

- Mislim da je sada sve dobro prošlo. Hrvatska kuna s ovim dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata, rekao je premijer.

Guvener Boris Vujčić rekao je kako sve ide kako su planirali. Koordinacijski odbori su, kako je rekao, napravili sjajan posao.

- Popeglali smo sva otvorena pitanja, u hodu će ih još biti, za sada stvar ide po planu i vrlo dobro, rekao je Vujčić.

Viceguvernerka Ivana Jakir Bajo predstavila je kako će izgledati nacionalna strana kovanice eura.

- Devet članova žirija, naši poznati kipari, slikari, dizajneri, povjesničari umjetnosti. Oni su imali najteži zadatak od 135 prijedloga izabrati pet najuspješnijih, nakon toga Komisija za novac HNB-a je rangirala prva tri najuspješnija rješenja. Dobili smo pozitivnu obavijest Vijeća EU-a o odobravanju dostavljenog najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane na kovanici eura s motivom kune. U ovom natječaju tražili smo ne samo idejna, nego i izvedbena rješenja, rekla je viceguvernerka i predstavila najuspješnije likovno rješenje za motiv kune.

Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici donio, na prijedlog Komisije za novac, Odluku o konačnom odabiru najuspješnijega likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura s motivom životinje kune sa šahovnicom u pozadini. Time je završen Otvoreni natječaj za izbor likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura s motivom životinje kune sa šahovnicom u pozadini koji je Hrvatska narodna banka objavila 14. veljače 2022.

Autori izabranoga najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura za motiv životinje kune sa šahovnicom u pozadini za naličje eurokovanice od 1 eura jesu Jagor Šunde, David Čemeljić i Fran Zekan. Pritom je Jagor Šunde autor idejnog rješenja u sklopu najuspješnijega likovnog rješenja, a David Čemeljić i Fran Zekan koautori su izvedbenog rješenja u sklopu najuspješnijega likovnog rješenja.

Autor idejnog rješenja drugorangiranoga likovnog rješenja za naličje eurokovanice od 1 eura jest Borislav Ljubičić, a autor izvedbenog rješenja jest Sven Ljubičić.

Autorica idejnog i izvedbenog rješenja odabranoga trećerangiranog likovnog rješenja od 1 eura jest Meri Lucijeta Švragulja.

Autori prvorangiranoga likovnog rješenja nagrađeni su sa 70.000 kuna za idejno rješenje i 30.000 kuna za izvedbeno rješenje. Autori drugorangiranoga likovnog rješenja nagrađeni su sa 35.000 kuna za idejno rješenje i 25.000 kuna za izvedbeno rješenje, a autorica trećerangiranoga likovnog rješenja s 20.000 kuna za idejno rješenje i 20.000 kuna za izvedbeno rješenje.

Viceguvernerka je zatim predstavila izabrana idejna rješenja nacionalne strane RH na eurima i centrima.

Svi u pozadini imaju šahovnicu, natpis Hrvatska te godinu izdanja 2023.

Do 15. lipnja trebalo bi biti milijun kuna izrađenih testnih kovanica. Nakon toga krenut će se u masovnu proizvodnju.

HNB je 20. travnja zaprimio obavijest Vijeća Europske unije o odobravanju dostavljenoga idejnog rješenja najuspješnijega likovnog rješenja.

Izrada optjecajnoga kovanog novca od jednog eura, kao i ostalih apoena s hrvatskom nacionalnom stranom, može započeti nakon odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj.

Početkom veljače hrvatskoj javnosti predstavljeni su najuspješniji dizajni nacionalne strane za kovanice eura i centa, kao i njihovi autori. No, ubrzo se ispostavilo da je autor dizajna kovanice od jednog eura s motivom kune neovlašteno kao predložak koristio fotografiju jednog škotskog fotografa. Naposljetku, autor Stjepan Pranjković je povukao svoj prijedlog dizajna, a Hrvatska narodna banka (HNB) je 14. veljače raspisala novi natječaj za idejno i izvedbeno rješenje hrvatske strane eurokovanice s motivom kune.

Podsjetimo, na kovanici od dva eura motiv će biti geografska karta Hrvatske, na jednom euru već spomenuti motiv kune, na kovanicama od 50, 20 i 10 centi lik Nikole Tesle, a na kovanicama od pet, dva i jednog centa slova HR ispisana na glagoljici.