Štern: Možemo očekivati daljnje povećanje cijene benzina i dizela

Blokada prometa Hormuškim tjesnacem, ukrajinski napadi na ruska naftna postrojenja te nedavni napadi Hutista na saudijski naftovod poremetili su globalno tržište energenata, a situaciju i posljedice za Hrvatsku u Dnevniku HRT-a komentirao je energetski stručnjak Davor Štern.

Cijene nafte ponovno su počele rasti, istaknuo je energetski stručnjak Davor Štern, dodavši kako ''začudo ne rastu onoliko koliko bi čovjek očekivao'' s obzirom na količinu poremećaja.

- Ono što brine je da je dugoročno to pitanje otvoreno. Nekad su cijene skakale i do 140 dolara po barelu, ali to je bilo kratkoročno. Ovo sada što se događa, omanska nafta je sljedeća tri mjeseca na oko 132 dolara po barelu, kazao je. 

- Približavamo se prema onim graničnim cijenama koje ekonomija još može trpjeti bez ogromnih posljedica, ali ne možemo očekivati u ovom sveukupnom sukobu u kojem je energetika osnova da će se stanje brzo popraviti, dodao je.

'Ovo danas liči na dječju igru potapanja brodova'

Štern je ocijenio trenutačnu situaciju kao najturbulentniju koju je ikad vidio.

- Nikad nije bilo tako. Uvijek je bilo negdje na nekom mjestu nekakvo žarište koje se brzo ugasilo jer su svi bili zainteresirani za to. Koalicije su se stvarale za vrijeme krize u Sueskom kanalu, a sada su svi protiv svih. Ne znate jedan dan što je, a drugi dan se nešto drugo dogodi. Da je netko prije pogodio tanker u Hormuzu bilo bi nečuveno, za vrijeme Hladnog rata nitko nikoga nije gađao, bio je rat, ali ništa nije bilo, ispričao je.

- Ovo danas liči na neku dječju igru potapanja brodova, danas ću ja tvoj, a sutra ćeš ti moj. Promet kroz Hormuz je pao ispod 50 posto u odnosu na što je bio prije, dodao je.

Također smatra kako je oštećenje naftovoda Istok-Zapad u Saudijskoj Arabiji nešto ''što se nikad prije nije moglo vidjeti''.

- Satelitske snimke pokazuju da su ogromne količine nafte istekle dok se naftovod nije zatvorio. Naravno, on se da popraviti, ali ne postoji nikakva garancija da ga sutra opet neka raketa neće pogoditi, kazao je.

Europi ne preostaje alternativnih dobavnih pravaca

Štern je ustvrdio kako europske zemlje ''teško mogu naći druge dobavne pravce'' s obzirom na to da nema novih nalazišta nafte.

- Teoretski, pogađanjem ruske infrastrukture za preradu nafte raste količina nafte za izvoz, ali tamo su sankcije. Nafta koja se inače kupovala iz Libije, Alžira, Južne Afrike ili Brazila je već raspoređena i ima svoje tradicionalne kupce koji sigurno od toga neće odustati, objasnio je.

- Daleki Istok je najviše ugrožen, tamo su cijene u rafinerijama počele već jako brzo rasti i činjenica je da je cijena dizela na svjetskom jugoistoku porasla 50 posto više nego što je porasla cijena nafte, tako da se vidi jedna velika nervoza u dobavnim pravcima, dodao je.

'Hrvatska može očekivati daljnji rast cijena'

S obzirom na trenutačnu situaciju na globalnom tržištu energenata Štern je ocijenio kako možemo očekivati daljnje povećanje cijena benzina i dizela u Hrvatskoj.

- Mi slijedimo tržišta, a tržišta rade što rade. Burze su se opet vratile svojim tradicionalnim kladioničarskim metodama, nije toliki nedostatak dizela koliko su očekivanja da ga neće biti potjerali cijenu prema gore, naglasio je.

- U Hrvatskoj će isto sigurno biti poremećaja, ali mi imamo idealne uvjete, imamo naftnu luku u Omišlju, imamo rafineriju koja je na obali i nafta je raspoloživa. Ona može biti samo skuplja, ali je raspoloživa, prema tome problema s derivatima ne bi trebalo biti, ustvrdio je. 

Štern je ocijenio kako je Vlada dosad ''uspješno rješavala problem s cijenama'' intervencijom u trošarine i PDV.

- Nadam se da će to i ubuduće raditi, međutim i tu postoje budžetska ograničenja, kazao je.