11:28 / 31.01.2022.

Autor: HRT/Studio 4/B.V.

Štern: Napetosti oko Ukrajine utjecat će i na cijenu nafte

Davor Štern, energetski stručnjak

Davor Štern, energetski stručnjak

Foto: HRT / Studio 4

Građani Hrvatske ne žele pomisliti što ih čeka nakon 1. travnja i najavljenog poskupljenja energenata prije svega plina i struje. Bez obzira na obećanja države kako će amortizirati taj udar, sudeći prema poduzetnicima kojima su stigli utrostručeno skuplji računi za plin nego prošlu godinu teško je povjerovati da će proći sve bezbolno i da će vaučeri od 200 kuna biti dovoljna pomoć najugroženijim obiteljima da plate mjesečne režije. 

Država ima sve instrumente u rukama, ali ograničenog opsega i trajanja. Što god da se napravi zahvaća jedan drugi dio proračuna, ograničeni su na količinu sredstava i tu je moguće samo prelijevanje iz jednog dijela u drugi i jedino tu može balansirati. Ne treba očekivati čuda nigdje u svijetu. Našli smo se u situaciji da imamo puno žarišta problema, jutros je barel nafte skoro 92 dolara i izgubila se korelacija između derivata i nafte. Zaboravljamo jednu stvar, da će napetosti oko Ukrajine utjecati i na cijenu nafte, rekao je u Studiju 4 Davor Štern, energetski stručnjak.

Neću biti zloguki prorok, ali ako se nešto dogodi na tom području možemo očekivati neću reći kataklizmu, ali možemo totalnu jednu promjenu svih standarda, kaže Štern i dodaje kako će poskupjeti i cijena električne energije.

"Bijele noći"

Hoćemo li sada plaćati danak dugogodišnjeg neulaganja u vlastitu energiju, Štern kaže da je najveća greška napravljena kad su prodana nalazišta plina i nafte u Sibiru "Bijele noći". To je bio najveći krimen u energetici Hrvatske.

- To je bio jedinstveni slučaj da jedna kompanija, INA ima nalazišta u Sibiru, a koja danas proizvode preko 2,5 milijuna tona godišnje što je dovoljno za potrebe cijele Hrvatske nafte i preko milijardu i pol plina. To je idiotski potez. To je bila uprava INA-e na čelu s Tomislavom Dragičevićem u vrijeme Račanove Vlade. DORH nikada nije poveo istragu o tome zašto se to prodalo i za nikakav novac. Ministar financija bio je Slavko Linić.

Naftna polja u Siriji

To je, kaže, opet glupi potez naše vanjske politike, mislim da je glavni razlog za odustajanje od naftnih polja u Siriji bila želja za ulaskom u EU, a tada smo htjeli pokazati da smo papskiji od Pape. 

- Mi smo prije uvođenja sankcija Siriji sami odustali. Jasno da je trebalo naše ljude povući i ne izložiti ih pogibelji, ali ja sam tada kao predsjednik Nadzornog odbora INA-e imao ponude kineskih i ruskih naftnih kompanija da oni preuzmu proizvodnju, a mi da ostanemo suvlasnici oko 50% i da dobivamo novac dok to traje. Zadnja faktura koju je INA ispostavila je 60 milijuna dolara u jednom mjesecu. Donesena je politička odluka, ja sam se tome protivio ali sam dobio izravnu naredbu od Joška Klisovića.

Sad je, ističe, situacija normalizirana i imamo pozive da se vratimo i preuzmemo natrag polja u Siriji, i misli da javnost zaslužuje znati što se događa s koncesijom i naftnim poljima u Siriji. 

Cijena struje i HEP

Sadašnja situacija nam treba biti otvaranje očiju da država treba imati energetsku strategiju, a u Hrvatskoj se to da provesti s elementima koje imamo, a to je jako puno mogućih izvora obnovljive energije.

- Mislim da HEP nije kvalificiran sam po sebi da to radi, jer je prevelik. On može amortizirati cijenu struje, jer je pametno kupio unaprijed velike količine struje, dobro su napravili za razliku od zagrebačke gradske plinare. Istovremeno HEP se muči i pokušava stvoriti nove izvore energije, a za to treba jedna nova energija i novi ljudi. 

Kućni solari

Cijelo to pitanje kućnih solara nije riješeno nigdje u Europi. Pojedinačno dođu valovi idemo ulagati, ali ulaganje se vrati kroz desetak godina, to je, tvrdi Štern, za pojedinca preveliko ulaganje. 

- Nama je situacija takva kad imamo višak struje da nemamo kud s tim. S ovakvim akumulatorima struje bi mogli dobro kalibrirati i balansirati te količine energije. To je nešto što Hrvatskoj stoji na raspolaganju i apelirao bih da se ti projekti što brže provedu.

Prolazak kroz krizu

U kratko vrijeme se ne može, ističe, ništa napraviti. Osim birokraciji reći da prestane izmišljati nove propise u smislu otvaranja novih projekata.

- Moramo shvatiti da smo u izvanrednom stanju, ne bih dramatizirao, ali je stanje neredovito i treba donositi neredovite mjere, a to je po meni apsolutan napredak. Treba staviti komandose na ključna mjesta, jer sve što se danas počne će trajati godinu, dvije, tri, ali treba ljudima vratiti nadu i pokazati da se može upravljati situacijom, zaključuje Štern.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!