Što očekivati od sljedeće turističke godine?

U Zagrebu se održava 26. Kongres hotelijera. Raspravlja se o turističkoj 2024. godini, ali i očekivanjima od sljedeće godine. Glavne teme ovogodišnjeg Kongresa su booking trendovi, cijene, investicije i trendovi u turizmu, digitalizacija i AI u hotelskoj industriji, održivost te ljudski resursi u turizmu.

- Ova sada turistička posezona je uistinu izvanredna i mi ćemo danas razgovarati o budućnosti hrvatskog turizma i o višoj i visokoj dodatnoj vrijednosti. Upravo ova vrsta smještaja doprinosi visokoj dodanoj vrijednosti i transformaciji Hrvatske u cjelogodišnju turističku destinaciju, naglasio je Tonči Glavina, ministar turizma.

- U špici ove turističke godine hoteli s 5 zvjezdica bili su popunjeni 96 posto, a s 4 zvjezdice bili su puni 92 posto. To znači da su turistički profesionalci znali upravljati cijenama. Sigurno da je pravovremeno definiranje adekvatnih cijena važno. Svake akcije kasnije imaju negativan predznak, kazao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

- Hotelski kapaciteti ove godine nisu eksponencijalno rasli, nego više u kvaliteti. Za nadati se da će se broj od oko 182 tisuće kreveta u hotelima povećati. Za 2025. ostaju slični izazovi - globalna geopolitička situacija, ne baš sjajna gospodarska kretanja na tržištima, osnaživanje investicija u hotele jer daju najveću dodanu vrijednost, digitalizacija i radna snaga, rekao je Ostojić otvarajući kongres.

Smatra da treba maksimalno angažirati domaće tržište rada, za strance dodatno smanjiti procedure za izdavanje dozvola te nastaviti jaku edukaciju.

- Ako se sve to ostvari, 2025. bi mogla biti još jedna uspješna godina, rekao je Ostojić.

Na pitanje o cijenama i jesu li rasle za iduću godinu, kazao je da je prošlo vrijeme kada su se cijene za iduću godinu formirale u kolovozu, nego se uz nove alate i tehnologije mogu mijenjati iz dana u dan te ovisno o potražnji i ponudi postizati bolje, u čemu je izdvojio veliku važnost revenue menadžmenta.

U tijeku velike investicije, a bit će ih još

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina naglasio je važnost hotelijera za ukupni turistički promet. Ovu turističku godinu nazvao je najuspješnijom i povijesnom, u kojoj se pokazalo da Hrvatska postaje cjelogodišnja destinacija.

- To pokazuje da smo na dobrom putu i da provodimo strateške dokumente, ali treba reći da 2024. nije bila laka za turizam te je time uspjeh veći i znači da imamo sposobne ljude. Sada je trenutak da prepoznamo naše prednosti, od suživota turista i stanovnika do sigurnosti i očuvanosti zemlje i da se prilagodimo trendovima. Nove zakonske podloge donose nove alate, ali i odgovornosti i obveze svih za razvoj održivog turizma, poručio je Glavina.

Naznačio je da su u tijeku velike investicije u turizmu i dodjela oko 350 milijuna eura bespovratnih sredstava, kao i nova kreditna linija za mala, srednja i velika poduzeća u čemu je moguć i otpis glavnice. Ukupno je ta linija vrijedna 170 milijuna eura.

U 2025. očekuje rast i dovršenje nekoliko velikih investicija, napose u hotele.

Pozvao je na oprez u formiranju cijena kako bi bile prihvatljive i konkurentne, jer je vrijednost za novac prema istraživanja glavni motiv pri odabiru destinacija za odmor i putovanja.

Fizički porasti, ali pad profitablnosti

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić rekao je da su izgledi za 2025. godinu dobri za ekonomiju i turizam, odnosno da se očekuje rast gospodarstva od oko tri posto, te da turizam ostaje najjača gospodarska grana s udjelom u BDP-u od gotovo 20 posto.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić je govorio o rezultatima turizma za prvih deset mjeseci, s jedan posto više noćenja do kraja listopada te tri posto više turista nego u 2023. godini.

Klima, sigurnost i cijena glavni za putovanja Europljana

- Do kraja godine možemo očekivati oko 21 milijun turista i prema predviđanjima HNB-a oko 15 milijardi eura prihoda od stranih turista, dok za 2025. treba promisliti o cijenama, jer ako ih prati kvaliteta neće biti problema, ali ako ne bit će barijera. Istraživanja su pokazala da smo u 2024. bili nešto skuplji od Grčke i Španjolske kao i da oko 80 posto Europljana mijenja navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena. Hrvatska sigurno ima i prostora i pameti da zadrži cjenovnu konkurentnost, poručio je Staničić.

Odaberu li Hrvatsku, na raspolaganju će imati oko 10 posto hotelskog smještaja, odnosno 182 tisuće kreveta. Kako bi se kapaciteti povećali, iduće dvije godine gradit će se novi hoteli.

- Uglavnom ćemo vidjeti investicije u kategoriji pet i četiri zvjezdice dominatno u kategoriji četiri zvjezdice nešto manje u kategroiji pet zvjezdica. Ono što ohrabruje što je preko 40 posto kapaciteta koji dolaze na tržište će biti brendirano, rekao je Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja Horwath HTL Hrvatska.

- Tko su investitori danas u turizmu? To su uglavnom lokačni igrači koji imaju povjerenja u institucije i nose se sa situacijom neriješenog statusa turističkog zemljišta na način na koji se nose i ubiti su oni najveći investitori ne možete očekivat od nekoga sa strane koji dođe u Hrvatsku da u ovakvim okolnostima ozbiljnije se posveti ovom biznisu, kaže Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistra Group.

Pokazalo se - što su hoteli kvalitetniji, to je i popunjenost veća.

Ova struktura smještaja doprinosi visokoj dodatnoj vrijednosti hrvatskog turizama doprinosi transformaciji u cjelogodišnju turističku destinaciju stvaranjem motiva za dolazak u destinaciju i boravak gostiju, rekao je ministar Glavina.

A hotelski turisti u prosjeku na dan troše 195 eura, što je 55 eura više od drugih gostiju.

Na kongresu su dodijeljene nagrade najboljim direktorima hotela u Hrvatskoj ove godine, koje su za one u kategoriji malih/boutique hotela dobili Tanja Janjatović (hotel Amadria Royal Opatija), u tri i četiri zvjezdice Mara Ladovac (hotel Maistra Amarin Rovinj), a u pet zvjezdica Sanel Omerčahić (hotel ALH Bellevue Dubrovnik).

Drugog dana kongresa, 27. studenoga, na programu je konferencija "Hotelska kuća 2024.", na kojoj će se izložiti 11 znanstvenih radova iz područja ugostiteljstva i hotelskog menadžmenta, u suradnji s opatijskim fakultetom.