Sunce postalo najveći izvor električne energije u EU-u, Hrvatska pri dnu

Sunce je ove godine prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji. Hrvatska, iako je po potencijalu u samom europskom vrhu, po korištenju Sunčeve energije je pak pri samom dnu europskih zemalja.

- Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU-u, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije, rekla je Hini programska voditeljica Greenpeacea Hrvatska Petra Andrić.

Poručuje da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030., ponajprije ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.

To je, kaže, pokazala nedavna Greenpeaceova studija koju je izradio stručni tim pod vodstvom profesora Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Za to bi nam trebalo približno 4 GW novih sunčanih elektrana.

Ističe da je u posljednjih pet godina u Grčkoj instalirano čak 7 GW solara, u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW.

- Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture, nego sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, pogotovo energiju sunca. U tom procesu treba građanima omogućiti da sudjeluju, poručuje Andrić. 

U Hrvatskoj udio solarne energije vrlo nizak

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac ističe da je sunce prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u EU-u. Prema analizama Embera i Eurostata, solarne elektrane su u lipnju 2025. proizvele oko 22 posto ukupne europske električne energije i time prestigle nuklearnu energiju (21,6 posto), vjetar (15,8 posto), hidroenergiju (14,1 posto) i plin (13,8 posto).

Pokrovac ističe kako "taj rast nije slučajan". Europa danas bilježi sve veću insolaciju, trend koji će se zbog klimatskih promjena dodatno pojačavati, ali jednako važan je i snažan investicijski ciklus, javni i privatni, koji traje već godinama.

- Europa se paralelno priprema na idući korak energetske tranzicije, a to je stabilnost sustava. Zato je u posljednjih godinu dana instalacija baterijskih sustava za pohranu energije porasla za oko 150 posto. Baterije omogućuju da energija sunca ne ovisi samo o trenutku proizvodnje nego postaje dostupna kad je najpotrebnija, rekla je Hini.

Pokrovac ističe da Hrvatska ima oko 2300 sunčanih sati godišnje, što je iznad europskog prosjeka i usporedivo s najosunčanijim dijelovima južne Italije i Grčke, ali je udio solarne energije u našoj ukupnoj proizvodnji električne energije i dalje vrlo nizak, tek oko 6,6 posto. 

Po instaliranoj snazi po stanovniku predzadnji u EU-u

Napominje da od približno 33.000 solarnih elektrana u Hrvatskoj oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava, što pokazuje da su građani prepoznali vrijednost vlastite proizvodnje energije. No kada se promotri instalirana snaga po stanovniku, "situacija je alarmantna" - s prosječnih 244 W po stanovniku Hrvatska je predzadnja u EU-u. Samo je Slovačka slabija od nas, a europski je prosjek triput veći, oko 755 W.

Pokrovac kaže da je razlog tomu što u Hrvatskoj praktički nema velikih solarnih projekata.

- Na prijenosnoj mreži danas imamo samo 8 solarnih elektrana, ukupne snage oko 120 MW, a u drugim državama upravo ti veliki projekti nose glavninu tranzicije, dodala je.

Problem vidi "u sporom i dugotrajnom ishođenju dozvola, u vrlo sporom prihvaćanju novih tehnologija i, posljednjih godina, u najizrazitijoj prepreci - pristupu prijenosnoj mreži".

Upozorila je kako se već tri godine čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija odluči koliko košta priključenje na prijenosnu mrežu. Od proizvođača se traži da unaprijed financiraju izgradnju državne elektroenergetske mreže. To je model koji Europa napušta, strateška infrastruktura se najprije gradi kao javni sustav, a korisnici je onda plaćaju putem naknade. 

Hrvatska još nije spremna na novi model naplate

Upozorila je i da se od 1. siječnja iduće godine ukida mogućnost kompenzacije preuzete i predane energije po istoj cijeni, takozvani net metering. U novom modelu građani će energiju koju preuzimaju iz mreže plaćati po punoj cijeni, a njihov će se višak proizvedene energije otkupljivati znatno jeftinije.

Pokrovac kaže da se taj model uvodi zbog usklađivanja s europskom praksom, ali Hrvatska za to još nije spremna.

- Bez sustava poticaja za baterije, građani gube mogućnost da koriste vlastitu solarnu energiju u razdobljima najveće potrošnje. Zato isplativost malih solarnih elektrana pada za oko 20 posto, jer većina kućanstava najviše troši struju popodne i navečer, upravo kad paneli ne proizvode pa moraju kupovati skuplju energiju, a danju predavati u mrežu višak po nižoj cijeni, objašnjava Pokrovac.

Upitana za situaciju s energetskim zajednicama, kaže da se, nažalost, pokazuje da je administracija i dalje najveća prepreka uključivanju građana u proizvodnju čiste energije. Hrvatska danas ima samo tri energetske zajednice, a Austrija ih ima više od 1200, Nizozemska 714.

Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge ističe da, iako je zakonodavni okvir koji definira energetske zajednice usvojen prije gotovo četiri godine, u Hrvatskoj su dosad službeno registrirane samo tri energetske zajednice građana i nijedna zajednica obnovljive energije. Posljednja energetska zajednica građana registrirana je prije više od godinu dana.

Razlog tomu je što je proces registracije vrlo kompleksan, skup i nije ga jednostavno proći, a kod zajednica obnovljive energije nije uopće definiran. 

Također, jedan od osnovnih poslovnih modela koji u drugim državama EU-a funkcionira dijeljenje je energije između članova zajednice, dok u Hrvatskoj to nije omogućeno.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju da je zbog promjena u zakonodavnom okviru, povoljnijoj dostupnosti tehnologije i sustavu poticaja koji provode, interes za ulaganja u sunčane elektrane posljednjih godina znatno porastao te je u lipnju sunčeva energija činila 10 posto našeg energetskog miksa.

U 2023. i 2024. Fond je građanima sufinancirao oko 5600 fotonaponskih elektrana, a dva ovogodišnja poziva za elektrane iz 2024. i 2025. ukupne vrijednosti 28 milijuna eura taj će broj povećati.

Investitori u elektrane na krovovima obiteljskih kuća mogu računati na poticaje u visini do 50 posto opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kW instalirane snage.

Građanima su solarne elektrane sufinancirane i putem programa energetske obnove obiteljskih kuća, javnom sektoru putem programa energetskih obnova javnih zgrada financiranih u okviru Nacionalnog plana oporavka i tpornosti, a poduzetnicima su sredstva za slične projekte bila dostupna putem Modernizacijskog fonda.

U HEP-u ističu da je na dan 31. listopada 2025. na distribucijsku mrežu bilo priključeno ukupno 38.947 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 1107 MW.

Od tog broja, u kategoriji kućanstvo bilo je 31.215 sunčanih elektrana, ukupne snage 237,5 MW, a u kategoriji poduzetništvo bile su 7732 elektrane, snage 869,43 MW.

Za usporedbu, na dan 31. prosinca 2024. bilo je priključeno 26.257 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 804,95 MW.

U Energetskom institutu Hrvoje Požar priznaju da je Hrvatska i dalje pri dnu europskih zemalja ako se gleda instalirana snaga po glavi stanovnika, ali da tržište znatno raste posljednjih godina, što ukazuje na pozitivan trend i malo kašnjenje za drugim članicama, kao i u većini područja.