U Dalmaciji nema meda ni za pčele

Pčelinja zajednica od oko 40 tisuća pčela godišnje pojede 120 do 140 kg meda za prehranu. Za pčelare je ostatak

Ni najstariji pčelari na dalmatinskom području ne pamte ovako lošu godinu u proizvodnji meda. Krivac za to su vremenski uvjeti koji su ne samo proljetos, nego i jesenas bili loši, s puno kiše i vjetra pa su podbacile sve glavne paše - kažu pčelari. Potpuno je izostalo proljetno vrcanje meda, a svi koji su pokušali vrcati na jesen shvatili su da time riskiraju opstanak samih pčelinjih zajednica.

➡️ Tko je ubio pčele, stigli prvi nalazi 
➡️ Košnice na krovovima grada su važne 
➡️ Pčelarima ulazak u Liku zabranjen 

- Bavim se pčelarstvom od 1993. godine, to znači 27 godina. Ovo mi je najgora godina dosad. Vremenske prilike i atmosfera nisu više kao prije, tako da ništa nije pogodovalo. Ni za proljeće, ni na jesen. Klima se jednostavno promijenila, posebno ove godine. Ne dolazi redoslijed. Namamo četiri nego dva godišnja doba, a to pčela još nije prepoznala. Ona ima svoj način, vremenski tok, one koje prežive izlaze na proljeće i tako sve do jeseni, tvrdi pčelar iz Ponikava Ante Karač.

Meteorolozi već neko vrijeme upozoravaju da se upravo proljeće i jesen sa svojim karakteristikama polako gube iz kalendara godišnjih doba. Čak i najmanje promjene u klimi ostavljaju ozbiljne posljedice na živi svijet. Toliko i o ovogodišnjem prinosu meda ovdje na otoku Korčuli. Čisto usporedbe radi, u normalnoj godini, godišnje se iz jedne košnice može dobiti između 25 i 30 kilograma meda.

Potpredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vlaho Komparak kaže kako su pčele ove godine obavile svoju primarnu funkciju. Oprašile su sve biljke tako da imamo prosječnu sezonu što se tiče oprašivanja. A za pčelara - nikad nije bila gora godina. Tako je jer je u doba kad su pčele trebale početi unositi nektar sa cvjetova - bilo kišni period i hladno vrijeme. U doba kad je trebalo kiše, bilo je sunčano, sasvim obrnuto nego to je odgovaralo pčelarima, dodaje. 

U četiri dalmatinske županije evidentirano je više od 1700 pčelara, od kojih većina nema ni grama ovogodišnjeg meda za prodati. Jesen je pčelama donijela tek malo poboljšanje u stvaranju vlastitih zaliha za zimu. Za preporučiti je i nadati se, dodaje Komparak - da su ljudi zdravstveno pomogli pčelama da prebrode zimu kako bi spremnije dočekale sljedeću sezonu.

Za pčele 120 do 140 kg meda, ostatak se vrca

- Ove godine nisam ništa vrcao. Moglo se nešto sitno, ali nisam htio kretat. Pčelama treba minimalno 15 do 20 kg, zavisi kakva je zajednica. Jedna normalna pčelinja zajednica ima oko 40 tisuća pčela - godišnje pojede 120 do 140 kg meda za prehranu. Za pčelare je ostatak. Ove godine nije bilo dovoljno ni za nju, ni za nas, kaže Ante Karač.

Inače, dalmatinski med može se pohvaliti vrhunskom kvalitetom, prepoznatom i u ostatku Europe. Na tržište se žele dodatno probiti kroz zaštitu izvornosti dalmatinskog meda. Proces se bliži kraju i nadaju se da će ove godine tu priču uspjeti završiti. Na listi izbornih sedam je dalmatinskih vrsta meda, i oni odudaraju od ostalih vrsta u Europi, naglašava Vlaho Komparak.

Uglavnom su to, dodaje Karač, proljetni kaduljin med i livada, najesen su vrijesak i planika. Pčele se pripremaju za zimski odmor, ali pčelari nipošto. Sve treba biti spremno za proljeće, kada bi im, nadaju se, vremenske prilike konačno mogle krenuti na ruku.