U krizi povećana štednja građana, na godišnjoj razini veća 20 mlrd. kn

U svakoj se krizi, pa i ovoj uzrokovanoj pandemijom COVID-a, više štedi. Prema najnovijim podacima HNB-a, depoziti građana potkraj rujna iznosili su 240 milijardi i 300 milijuna kuna i bili su milijardu i 600 milijuna kuna veći nego u kolovozu, dok su na godišnjoj razini porasli za 20 milijardi ili 9,1 posto.

Na vrhu rangiranih županija prema prosječnom iznosu štednje po stanovniku je Istarska - s malo više od 85 tisuća kuna. Slijedi Grad Zagreb s 83 tisuće. Na začelju je Vukovarsko-srijemska županija s 26 tisuća kuna. Prosječno svaki Hrvat drži u banci malo više od 57 tisuća kuna, što je gotovo 4 i pol tisuće više nego lani. Naravno, kad se promatra prosjek, sve bolje izgleda.

Novac radije čuvamo u devizama nego u kunama. Građani ga nisu stimulirani oročavati, jer su se kamate na takav oblik štednje gotovo približile nuli.

Koliko je spremljeno u kasicama prasicama, u madracima ili čarapama, ne znamo.

Ljudi uglavnom troše i ne misle što će biti za deset ili dvadeset godina. Usto, većina nije razvila naviku štednje.

- Hrvati su, iz iskustva govorim, dosta loši štediše, iako nam podaci o štednji građana mogu ukazati na suprotno, da relativno dobro i dovoljno štedimo. Velika količina ušteđenog novca je u rukama malog broja ljudi, tako da jedan prosječni hrvatski građanin zapravo ne štedi dovoljno, ocjenjuje u razgovoru za Dnevnik HTV-a doc. dr. sc. Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Novac koji građani drže u bankama siguran je. Državna agencija za osiguranje štednih uloga jamči građanima iznose do 100.000 eura.

Upravo zato što su kamate na oročene iznose gotovo na nuli, malo tko se odlučuje novac držati u banci. Postavlja se pitanje je li ga bolje čuvati u kunama ili eurima.

- Ako pričamo o današnjem tečaju i onom tečaju koji je rekao gospodin Vujčić, svakako bi danas bilo isplativije kupiti euro jer danas možemo kupiti više eura za kune nego što ćemo moći eventualno kod konverzije, ako bi tečaj ostao 7,53 kako je rekao g. Vujčić, komentira stručnjak za financije Zoran Balija.

Koronakriza je promijenila i naše navike: više kupujemo putem interneta, manje posjećujemo trgovine. Usto, kamate na kredite su niske, pa možda je sada prava prilika za spremanje koje kune sa strane.