07:40 / 22.10.2021.

Autor: V.K./U mreži Prvog/HR/HRT

U mreži Prvog: Kakva je energetska budućnost Europe?

U mreži Prvog

U mreži Prvog

Foto: HRA / HRT

Treba li Unija zajednički odgovoriti na rast cijena energenata ili ostaviti da svaka pojedina članica donosi svoje mjere? Koliko je dugoročno održiva mjera Vlade Republike Hrvatske o zamrzavanju cijene benzina? Kako će se rast cijene energenata odraziti na gospodarski rast? 

O tome su u emisiji U mreži Prvog govorili državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić, stručnjak za energetiku, Igor Dekanić te ekonomski stručnjak  Mladen Vedriš.

Europsko vijeće raspravlja o vrtoglavom rastu cijena. Što se tiče Hrvatske, bar što se tiče građana i kućanstava, mi smo u prilično dobroj situaciji jer činjenica da se naša plinska godina, tj. cijene plina formiraju od 1.travnja, trenutačno nas ohrabruju zato što će sezona grijanja proći, a cijene će ostati netaknute, rekao je Milatić.

- Činjenica da HEP ima univerzalnu uslugu, kao institut koji ne koriste sve zemlje EU, a sukladno direktivi i Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti. HEP to koristi i isključivo je na njemu da zatraži povećanje cijene struje. On to ne traži, naglasio je i dodao kako HEP građanima, a to je oko 85 posto kućanstava, isporučuje struju po cijeni megavata negdje oko 53 eura. Kada znamo koje su cijene megavata, onda se vidi koliko država putem svog javnog poduzeća pomaže građanima da ne dožive udar rasta cijena.

Kako kaže, to tjera konkurenciju da se drži tih cijena. 

- Što se tiče cijena dizela i benzina, Vlada je fiksirala cijene zato što smo svjesni da to moramo napraviti. U posljednje smo vrijeme svjedoci visokih marži naših opskrbljivača. Za dizel je bila 2,15 kuna, a za benzin 1,70. Kada se izračuna da je u dizelu miješanje s bio gorivom u najskupljoj varijanti je 0, 50 lipa, istaknuo je.

Dekanić: Oscilacije cijena znaju biti nepredvidive

Na pitanje hoće li ovo jednomjesečno obuzdavanje cijena benzina biti dovoljno Dekanić je rekao da će se to tek vidjeti zato što su situacije na svjetskim naftnim tržištima takve da kad krenu oscilacije, obično znaju biti nepredvidljive.

- 1974. godine nakon rata izraelsko-arapskog rata porasle su 4 puta jedne zime. 1979., nakon iranske revolucije, cijene su dvostruko porasle jedne zime, pa su 1984. pale na trećinu prijašnje vrijednosti, rekao je i dodao kako oscilacije cijena ovise o mudrosti OPEC-a + Rusije, kakva će biti njihova politika za održavanje cijena.

Vedriš: Što će biti nakon mjesec dana?

Vedriš je istaknuo da je Vladino zadiranje u tržište razumna interventna mjera koja se, naravno, neće pretvoriti u dugotrajni sustav, ali kako kaže, to je tek gašenje požara, a poslije dolazi sanacija terena.

- Neprijeporno je to da ovakva nagla promjena cijena derivata utječe gledajući makroekonomski, utječe na sve ostalo, utječe na životni standard. Porast cijena, dugoročno gledano, može destabilizirati ekonomiju, govori i dodaje da je prvo i osnovno pitanje što će biti nakon mjesec dana.

Naglasio je kako je visok udio države u cijeni litre benzina ili dizela, što u drugim državama nije slučaj. 60 lipa je za autoceste, 60 lipa za ostale ceste, 30 lipa za željeznicu.

- Imate kunu i pol ove dodatne trošarine, pa onda trošarinu, pa PDV. Kada se gledaju svjetske rang liste koje govore o referentnim državama oko participacije pojedinih sudionika u litri, onda je Hrvatska među onima koje su u samom vrhu državne participacije u cijeni. Država je više od 60 posto, na ovaj ili onaj način u cijeni, kazao je Vedriš.

Milatić: Moramo gledati koji je benefit trošarina

U zadnjih godinu dan, država je na povećanju cijene benzina na jednom spremniku goriva zaradila gotovo 60 kuna.

Milatić je naglasilo kako da nije bilo trošarina, Hrvatska danas ne bi imala autoceste, ne bi imala vrhunske državne ceste, ne bismo bili 3. u svijetu po kvaliteti cesta, ne bismo imali ovakvu turističku sezonu.

- Moramo gledati koji je generalni benefit od te trošarine, rekao je.

Dekanić smatra kako će se cijena nafte za sjevernu polutku stabilizirati u proljeće.

- Ne treba smetnut s uma da je do ovog skoka cijena došlo zbog oporavka gospodarstva gledajući globalno, nakon krize izazvane COVID-om. Cijene nafte su jako pale u proljeće prošle godine kada je došlo do masovnog zatvaranja. Sad kada se čeka post covid oporavak cijene rastu na temelju očekivanja, govori.

Vedriš govori kako se treba razmišljati o „plivajućim” trošarinama. Cijena ostaje, a s trošarinama se poravnava udio države u istoj.

- Postoji manevarski prostor i ako postoji politička volja, a i zdravi makroekonomski razum, siguran sam da se mogu naći rješenja koja će zadržati standard stanovništva, a s druge strane neće dovesti gospodarstvo u kolaps, naglasio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!