U riječkoj rafineriji niče prvo hrvatsko postrojenje za zeleni vodik

Hrvatska dobiva prvo komercijalno postrojenje za proizvodnju zelenog vodika. To ulaganje u riječku rafineriju premašuje 60 milijuna eura. Za INA-u je to jedan od najvažnijih investicijskih pothvata koji, poručuju iz kompanije, učvršćuje poziciju Hrvatske na energetskoj karti Europe.

Na prostoru riječke rafinerije danas je još gradilište, no prve molekule zelenog vodika trebale bi biti proizvedene već početkom iduće godine.

- Postrojenje zelenog vodika građeno je u skladu s najboljim svjetskim praksama. Slična postrojenja već su implementirana u svijetu, rekla je Una Radulović Zekić, direktorica zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INA-i.

Za proizvodnju zelenog vodika upotrebljavat će se čista električna energija iz vlastite elektrane, a godišnji kapacitet postrojenja bit će 1500 tona. Proizvedeni vodik prvenstveno će se koristiti unutar rafinerije, a prema potrebi moći će se plasirati i na tržište.

Projekt je dio šireg investicijskog ciklusa u riječkoj rafineriji. Nedavno je dovršena njezina modernizacija i izgradnja postrojenja za preradu teških ostataka.

- Nakon što je modernizacija završila, svakako smo u puno boljoj poziciji, i Rijeka i Hrvatska. Moći ćemo preraditi širi spektar nafte, neće biti potrebe za uvozom bilo kakvih poluproizvoda i povećat ćemo proizvodnju dizela do 30 posto, rekao je Goran Pleše, operativni direktor Rafinerije i marketinga INA-e.

S druge strane rafinerijske ograde prioriteti su drukčiji. Dugogodišnji problemi s neugodnim mirisima i onečišćenjem mora i dalje opterećuju lokalnu zajednicu.

- Kostrena je desetljećima opterećena industrijom i očekujemo da INA i sva ostala industrija idu u smjeru rasterećenja u smislu onečišćenja, poštuju najviše standarde zaštite okoliša, sigurnosti i transparentnosti prema samoj zajednici, rekao je načelnik Kostrene Dražen Vranić.

Kako bi se spriječilo onečišćenje mora i istjecanje ugljikovodika, u rafineriji se gradi i sustav zaštitnih barijera.

- Radimo je na način da ćemo izbušiti 75 bušotina, od toga su 54 nove, a 21 postojeća. Njihova je svrha da crpimo onečišćenje u najnižoj točki i time spriječimo da ugljikovodici uopće dopru do mora, objasnila je Radulović Zekić.

Završetak radova i prvi rezultati novog sustava zaštite očekuju se na proljeće.