U turističkoj smo predsezoni, nautičari o izazovima: Nedostaje radne snage

S uskrsnim je blagdanima počela turistička predsezona. Jedni od vjesnika sezone su nautičari, a koliko ih je u našim marinama rekao je direktor ACI marine Cres Alan Šepuka i direktor ACI marine Korčula Marko Skokandić.

Uskrsni su blagdani ove godine vješto nagovijestili dolazak ljetne turističke sezone zabilježivši velik broj noćenja na Jadranu i njegovim otocima. 

Kako je nautički turizam jedan od najvažnijih aspekata hrvatskog turizma, a time i naše marine jedna od najvažnijih mjesta razgovarali smo direktorima ACI marine Cresa i Korčule o nadolazećoj sezoni i njihovim budućim pothvatima. 

Alan Šepuka, direktor ACI marine Cres smatra da je ovogodišnji produženi vikend prošao uspješno i u skladu s očekivanjima, a optimističan je u vezi nadolazeće sezone. 

Dok je na Cresu uskršnji vikedn bio uspješan, na Korčuli je posjetiteljima, ali i radnicima, vrijeme poremetilo očekivanja.

Obje su marine popularne i iznimno bitne za hrvatski nautički turizam te obje ulažu i pridonose obnovi marinskih infrastruktura kao i raznolik kulturološki, ali i gastronomski sadržaj ponuđen posjetiteljima. 

Marini Korčuli je za daljni rad bila potrebna temelja rekonstrukcija. Lukobran je za ovu tranzitnu marinu bio u vrlo lošem stanju, no obnovio se s investicijom od 25 milijuna kuna. 

Nedostatsk radne snage

- To je najbitniji dio pomorske marine, istaknuo je Marko Skokandić te dodao da je faza obnove marine u svojim završecima, no da imaju još planova. 

Šepuka isiče da je najveći izazvo trenuto u turizmu svugdje radna snaga, no da je u usporedbi s ostalim turističkim sektorima situacija u marinama zadovoljavajuća. 

- Tržište radne snage je problematično te nam je jedan od strateških zadataka u budućnosti da o tome vodimo računa, dodao je Skokandić. 

Mnogu u nautičkom turzimu imaju već predbilježene sezonske radnike koji im olakšavaju posao. Osim studenata u marinama imaju sezonske radnike kojima je dan status sezonskih radnika. Prema tom statusu zaposlenici marine imaju određena primanja putem Zavoda za zapošljavanje tijekom zime, a u svibnju dolaze na sezonu. 

Suradnja s lokalnom zajednicom

Kako bi nautički turizam mogao kvalitetno funkcionirati od prekomjerne je važnosti postojanje kohezije između marine i lokalnog mjesta. 

Na Korčuli ističe Skokandić da su svi povezani u jednu cjelinu jer, kako kaže, marina se nalazi u samom centru grada te je dio svakodnevnog ambijenta i pristupačna je turistima. 

- Marinu tu nismo zatvorili. Godišnje kroz nju prođe 50 tisuća ljudi i malo više, a mnoge su druge uslužne djelatnosti u njezinoj blizini koje i turisti posjećuju. Taj je suživot isprepleten u svim smjerovima, rekao je. 

Problem s otpadom

Prikupljanje otpada i komunikacija marina s mjesnim vlastima primjer je zašto bez "suživota marina i lokalnih zajendica" nautički turizam ne bi mogao funkcionirati. 

Skokandić je izjavio da bi se marina, ako se smeće na Korčuli ne pobere u dva dana, morala zatvorit, stoga grad i otok koji mnogi znaju i kao Mali Durovnik radi na održavanju iste suradnje. 

Oba su se direktora za kraj nadovezala na dolazak eura i ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor. 

Šengen i euro su nazvali "vjetrom u leđa" koji će pridonijeti ostvarivanju očekivanih dobrih rezultata na kraju sezone.