I oporba i vladajući podržavaju bojkot trgovina

Zbog visokih cijena hrane danima se širi poziv potrošačima da u petak bojkotiraju kupnju u trgovinama. I oporba i vladajući podržavaju bojkot, dok proizvođači, dobavljači i trgovci poručuju da se time neće riješiti problem rasta cijena.

Dok se brusi novi popis proizvoda s ograničenom cijenom, građane se poziva na bojkot kupnje u petak. Kupnju su, primjerice, bojkotirali i potrošači u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj. To je dalo rezultate - cijene su pale. 

- Možemo ostati u svome domu i reći - ja bojkotiram, u petak 24. siječnja ja neću ništa kupiti, neću točiti gorivo, neću ići u šoping, ostat ću kod kuće ili ću ostati u uredu, neću ići u trgovinu, ali to je najjača poruka, kaže Josip Kelemen iz udruge Halo, inspektore.

Puljak za izlazak na ulice

Dio saborskih oporbenih zastupnika pozdravio je bojkot, no tvrde da su za inflaciju najveću u eurozoni krivi Vlada i premijer Andrej Plenković, a zastupnica Centra Marijana Puljak kaže i da građani trebaju izaći na ulice protiv Vlade. 

- Podržavamo svaku inicijativu građana koja izražava nezadovoljstvo stanjem u društvu, pa i stanjem visokih cijena i životnih troškova. Bojkot je na neki način znak probuđene svijesti, rekla je Puljak.

No smatra kako je korijen svih tih problema na drugom mjestu, na, kako ocjenjuje, "neučinkovitoj i preskupoj državi koju vodi Vlada koja je nesposobna provesti strukturne reforme".

Puljak dodaje da nas "ogromna birokracija i korupcija košta godišnje i do tri milijarde eura" te smatra da je to "utkani u svaku cijenu u trgovini" i uzrok visokih cijena i inflacije.

Prema njenom mišljenju najavljeni bojkot trgovina u petak "savršeno odgovara" Vladi i premijeru Plenkoviću da "upru prstom u zločeste trgovce, trgovačke lance kao glavne krivce za inflaciju".

Puljak smatra da bi 'pravi bojkot' trebao biti bojkot Vlade premijera Plenkovića.

A pod time misli - izlazak na ulice, u vremenu do parlamentarnih izbora, koji bi regularno trebali biti za više od tri godine.

- Glavni krivac je Plenković i potreban je javni pritisak. U drugim zemljama su ljudi na ulicama, takva reakcija društva bi trebala biti i prema našoj Vladi, ustvrdila je zastupnica Centra Marijana Puljak.

Možemo! najveću stopu inflacije u eurozoni naziva "Plenkovićevom inflacijom".

- Jasno je zašto građani kreću u bojkot i neovisno o efektu takve akcije mi ju moramo podržati. Građani su se na to odlučili iz očaja jer su shvatili da ih Vlada nije zaštitila, kazala je zastupnica Možemo! Jelena Miloš. 

SDP - akcija potpore bojkotu trgovaca

SDP-ovci su diljem Hrvatske podijelili vizual podrške inicijativi Halo, inspektore, pokrenutoj na istoimenoj Facebook stranici, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), i poručili kako je bojkot trgovaca nužan.

Akcija podrške bojkotu trgovaca smatra se dosad najvećom jer je uključila članove svih razina stranke iz cijele države. Iz SDP-a ističu kako na tome ne staju jer su "bojkot i prosvjedi potrebni, ali ključna je nova odgovorna politika koja će reći 'ne' ekstraprofitu". Najavili su da će na dan bojkota, u petak, javnosti predstaviti svoje smjernice za sustavnu borbu protiv inflacije.

- Ovo je trenutak kada građani, uz našu bezrezervnu podršku, jasno poručuju da uzimaju stvari u svoje ruke jer je aktualna vlast izgubila kontrolu nad situacijom, poručio je predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić.

Dodao je kako je zamrzavanje cijena određenih proizvoda samo privremeno rješenje jer su potrebne dugoročne promjene kroz lijeve ekonomske politike koje se protive ekstraprofitu.

Grmoja: Krivca treba tražiti u Vladi

- Ako je to prva lasta proljeća i buđenja naroda, mi to pozdravljamo, istaknuo je i Mostov Nikola Grmoja.

- Do čega će konkretno taj bojkot samo jedan dan dovesti, to ne znam, ali ako će nakon toga slijediti i druge akcije, onda svakako podržavamo, naglasio je Mostov Grmoja.

I Most je stava da 'krivca treba tražiti u Vladi'.

- Nećemo dopustiti da se makne fokus i odgovornost sa same Vlade jer je ona odgovorna za inflaciju. U najgorem trenutku smo uveli euro, što je dodatno potaknulo inflaciju, nakon čega su je odluke Vlade dodatno ubrzavale. Vlada niti jedan instrument koji ima na raspolaganju nije iskoristila, rekao je Grmoja.

Istaknuo je da je odgovornost i na Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

- Vidimo da sada i ozbiljni ekonomisti, poput Maruške Vizek, kažu da smo ukidanjem kune izgubili jedan od najvažnijih instrumenata za obuzdavanje inflacije. Jedina smo politička stranka koja je dva puta tražila da se odgodi uvođenje eura, a protiv toga su glasali i ovi koji sada prigovaraju Vladi - SDP i Možemo, dodao je Grmoja. 

Podrška i od Vlade

Bojkot podržava i Vlada.

- Ja to podupirem, rekao je među ostalim Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Kako bi se poskupljenjima stalo na kraj, u resornom ministarstvu danas su se vodili intenzivni razgovori s proizvođačima i trgovcima o ograničavanju cijena. Najavljeno je transparentnije označavanje proizvoda s ograničenom cijenom.

- Pokušat ćemo široko definirati na koje proizvode se to odnosi i kako bismo izbjegli nešto što se zove shrinkflacija, da netko zaobilazi te mjere bez sankcija na način da reducira ambalažu pa na taj način nije obvezan držati cijenu koja je propisana odlukom, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

- Tijekom ovih sastanaka svim dionicima tržišta jasno ističem, kada složimo taj kolač koji se zove tržište, preko 50% čine kupci. To su naši građani i ja već duže vrijeme apeliram na aktivnost. Drago mi je da su ti moji apeli doprli do naših građana, da su prihvatili sugestiju, molbu, da oni osobno kreću u akciju i da pokažu svim onima koji su akteri na tržištu koja je naša snaga i da zajedno djelujemo dalje prema formiranju cijena, rekao je također Šušnjar.

UGP: Uzroci inflacije su visok PDV, korupcija i neučinkovitost države

Kako će trgovci reagirati na poruku potrošača, ovisi i o odazivu građana na bojkot. Poručuju da je nužno uvođenje jedinstvene stope PDV-a od 5% na sve prehrambene proizvode kako bi se cijene snizile.

- Mi ne podržavamo bojkot, ali definitivno hoćemo jeftiniju hranu, samo je osnovno pitanje tko je krivac. Obično nas ekonomija uči da je cijena veća kad, na primjer, nemate dovoljno radne snage ili kad nema dovoljno robe, kaže Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika.

Iz te su udruge danas poručili kako uzroke rasta cijena hrane i drugih proizvoda te visoke inflacije ne treba tražiti samo u trgovačkim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata.

I dok se za 24. siječnja poziva na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena, postavlja se pitanje tko je zapravo odgovoran za visoke cijene, stoji u priopćenju UGP-a.

Ističe se da Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane.

Stopa od 5 posto primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda, ističe se u priopćenju.

Međustopa od 13 posto obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu.

Stopa od 25 posto primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića.

Jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25 posto, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama.

- Nikome nije ugodno vidjeti da sada za određeni iznos novaca za koji ste mogli obaviti ozbiljnu kupnju, više to ne možete. No to nije rezultat rasta marži već puno kompleksnijeg seta činjenica i okolnosti, od rasta svih cijena inputa, od proizvođačkih i poljoprivrednih cijena, cijena rada, cijena distribucije, logistike, pa do poreznog sustava i snažnijeg rasta plaća za koji se mi zalažemo i smatramo da plaće trebaju rasti, no sve to djeluje prociklički, proinflatorno i onda imamo situaciju još uvijek pod kontrolom, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

PDV na većinu hrane 25 posto

Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5 posto, većina hrane opterećena je PDV-om od 25 posto, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske, navodi se u priopćenju UGP-a.

Dodaje se da, osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove.

Uz to, navodi se, Hrvatska proizvodi tek 67 posto svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu.

Problemi se neće riješiti bez reformi

Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo, ističe UGP.

Stoga predlaže smanjenje PDV-a, odnosno uvođenje jedinstvene stope od 5 posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica.

UGP predlaže i reformu javnog sektora, digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.

Udruga smatra i da treba poticati poljoprivredu, pri čemu bi fokus bio na proizvodnji i kupnji od lokalnih proizvođača i malih trgovaca.

Treba, smatra UGP, ukloniti i parafiskalne namete jer bi to značilo smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.

Uz to, potrebna je transparentnost cijena, jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.

Umjesto površnih rješenja, nužna cjelovita reforma

Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak dva ministra u dva mjeseca, navodi se u priopćenju.

Zaključuje se da, umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva.

Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira, zaključuje se u priopćenju UGP-a.