Uz pripreme za sjetvu, podravski ratari poduzimaju mjere protiv divljači

Podravski ratari posljednjih godina - uz pripremu oranica za sjetvu - istodobno uz njih postavljaju i zaštitne ograde i električne pastire. Divljači je sve više i jedino će tako - kažu - zaštititi usjeve. Ratari ovih dana imaju pune ruke posla - obilaze oranice, provjeravaju jesu li pastiri pod naponom, herbicidima tretiraju travu pod njima, ili postavljaju nove ograde. Divljači kažu - ima kao nikada do sada. 

Samo još treba postaviti ova vrata i 32 hektara polja u općini Legrad bit će ograđeno! Više od tri kilometra građevinske mreže i stupova, nadaju se poljoprivrednici, trebalo bi spriječiti štetu od divljači.

- Praksa je pokazala da sprječava i nadamo se da bude spriječilo. To nije nikakvo rješenje po meni i s ogradom i pastirom ima posla nepotrebnog za nas poljoprivrednike, a po meni je rješenje napraviti odstrel dobar, svesti na zakonski minimum divljač, rekao je Stjepan Šalomon, Legrad.

Ovo je područje raj za divljač. U blizini ovog polja zaštićeni je rezervat prirode Veliki Pažut, uz rijeku Dravu su šumarci, a oranice su pune kukuruza i drugih delicija.

- Baš na ovoj površini prošle godine smo imali kukuruz, tu smo imali prinos po hektaru nešto manje od osam tona, bila je suša, ali recimo na površinama gdje je šteta bila minimalna prinos je bio 11 tona, e sad dok vi izračunate tri tone puta cijena, koja je bila, ispada da se isplati postaviti ogradu, dodao je Šalomon.

Vedran Goričanec obrađuje oko 150 hektara zemlje, uzgaja kukuruz, suncokret, pivarski ječam, uljanu repicu i pšenicu.

- Imamo puno malih parcela i bude teško, teško je ograditi, to je veliki problem, rješenje je da lovačke udruge zatraže od države da povećaju odstrel da se to smanji, jer previše toga ima. Nitko ne želi od osiguravajućih kuća osigurati, koliko sam ja upućen, prije jesu, ali sad više nitko ne želi, naglasio je Vedran Goričanec, Legrad. 

I u Legradu i okolici Koprivnice isti problemi, Ivan Udovičić obrađuje 350 hektara poljoprivrednog zemljišta.

- Imamo područja gdje nam divljač jako puno radi štete, ta područja moramo ograđivati s električnim pastirama, koji nam je dodatni trošak, ali nije to ni trošak koliko je posla puno, to se mora održavati, mora se špricati, mora se kositi, kazao je Ivan Udovičić iz Koprivnice.

A divljači ima sve više! Nekada rijetko, a danas je uobičajeno vidjeti pa čak i snimiti krda od stotinjak jelenske divljači ili zateći divlju svinju s desetak mladih. A kuda oni prođu, šteta je potpuna.

- Divljač smo još privukli s tom konzervacijskom obradom i leguminozama to im je bila zelena ispaša u zimi i jedina i onda su još više navaljivali, dodao je Udovičić.

Ivan Pintar iz Rasinje postavio je električne pastire na 80 hektara poljoprivredne površine koju obrađuje.

- Svaka nova zakupljena zemlja mora se ograđivati. Veliki je to trošak postavljanje pastira, istaknuo je Ivan Pintar, Rasinja.

Za štetu od divljači na usjevima imamo zakone, propise, uredbe. U lovačkom savezu Koprivničko-križevačke županije znaju da je u posljednjih 10 godina i puno više divljači.

- Pozitivni načini koji su te mjere nastojali ublažiti bili su natječaji Ministarstva poljoprivrede za sufinanciranje zaštitnih sredstava, međutim takvi natječaji su zadnje bili raspisani 2022. godine, pa bi bilo potrebno da se svake godine raspiše natječaj da se što više poljoprivrednika i lovozakupnika može javiti, dobro rješenje je ponudio Lovački savez da se riješi po modelu, kao i za štete u prometu da se taj model primijeni i na štete na poljoprivrednim usjevima, poručila je Martina Hirjanić, Lovački savez Koprivničko-križevačke županije.

Lovački savez predlaže da Ministarstvo poljoprivrede iz naknade za zakup lova poljoprivrednicima isplaćuje naknadu štete od divljači na poljoprivrednim usjevima. Jer pojačani i redukcijski lov divljači koji su dosad provela neka lovačka društva u Koprivničko-križevačkoj županiji nije znatno smanjio štetu od divljači.

Svjetlo na kraju tunela svake godine sve većeg problema trenutačno se ne nazire.