'Više ni ekonomisti nisu sigurni što je recesija'

Teška riječ recesija posljednjih se tjedana može čuti na svakom koraku. Amerika je, priča se, neslužbeno već ušla u recesiju iako trenutno ne postoji konsenzus o tome.

- Tehnički je ušla u recesiju - dva kvartala zaredom bilježi negativan BDP. S druge strane, u srpnju je kreirano više od 500 tisuća radnih mjesta što ne ide uz pojam recesije. No, postoji opasnost da Američka Središnja Banka svojom agresivnom politikom povećanja referentnih kamatnih stopa zapravo prouzrokuje recesiju, kaže HRT-ova dopisnica iz Washingtona Branka Slavica.

SAD u 'tehničkoj recesiji'

Recesija je ustvari pojam koji označava fazu u gospodarstvu kada dva kvartala zaredom padne ekonomska aktivnost – kao što se upravo dogodilo SAD-u. No, ostali gospodarski podaci su im zasad dobri pa su ipak odlučili ne proglasiti recesiju.

- Više ni ekonomisti nisu sigurni što je recesija, a što nije. Moje mišljenje je da je izbjegavanje nazivanja ove situacije recesijom slično onome što Putin radi u Ukrajini – rat naziva specijalnom vojnom operacijom, kaže ekonomski analitičar Josip Kokanović koji smatra kako je recesija u Americi stvarna te kako će se uskoro preliti i na ostatak svijeta.

'Trenutno je bolje u Europi, ali ne zadugo'

Prema ekonomskim pokazateljima, stanje u Europi za sada je bolje nego u Americi, dodaje Kokanović, no to bi se na zimu moglo preokrenuti u korist Amerike.

- Europa je puno više ovisna o ruskoj nafti i plinu nego Amerika. Na zimu će Putin vjerojatno ucijeniti Europu da pokuša izvući nekakve povlastice za Rusiju – to će izazvati dodatno pogoršanje gospodarske situacije u Europi. Nedostatak energenata jedan je od razloga koji bi mogao dovesti do recesije u Europi, napominje.

- Zbog korona krize su centralne banke stvarale enormnu količinu novca i ubrizgavale ga u financijski sustav – što bi kad-tad uzrokovalo inflaciju. Porast cijene energenata je samo ubrzao taj proces i sada centralne banke diljem svijeta sada moraju agresivno dizati kamatne stope da bi se borile protiv inflacije, a to uzrokuje usporavanje gospodarskog rasta, objašnjava Kokanović te dodaje kako vlade ne mogu učiniti mnogo kako bi spriječile rast kamatnih stopa.

Strah građana od recesije

- Ankete kažu kako se 70 posto građana pribojava što će recesija donijeti u njihove živote. S druge strane, ljudi putuju kao prije pandemije. Troši se, otvaraju se novi restorani. No, postoji velika ljutnja zbog rekordne inflacije – stopa iznosi 9,1 posto i to je ono što najviše brine prosječnu američku obitelj. Sve je poskupjelo. Tržište rada je zasad stabilno, ali dođe li do recesije tada bi oko 4,5 Amerikanaca ostalo bez posla, kaže Branka Slavica.

Stanova nedostaje, cijene ne padaju

U lipnju je došlo i do usporavanja na tržištu nekretnina, ali pada cijena još uvijek nema. Na američkom tržištu nedostaje oko 3 800 000 kuća i stanova za ljude. Ne očekuje se slom tržišta nekretnina niti veliko smanjenje cijena, pogotovo u atraktivnim državama poput Floride.

Fenomen, inflacija niža nego što ustvari jest

Prema zadnjem mjerenju, službena inflacija u Hrvatskoj iznosila je 12,1 posto iako se prema trenutnim cijenama određenih proizvoda čini kako je ta stopa neslužbeno mnogo veća. To je fenomen u cijelom svijetu, gdje se čini kako je stopa inflacije veće od one službeno prikazane, kaže Kokanović.

Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever kaže kako se posljedice inflacije itekako osjećaju: "Hrana je drastično poskupjela, a poskupljuje i dalje, i to daleko iznad prosjeka unutar Europske Unije".

- Inflacija nas snažno udara – poskupljenje energenata s jedne strane, a s druge strane hrana. U tom ukupnom poskupljenju je udio troška hrane vrlo visok za prosjek. Svima koji imaju medijalnu plaću ili nižu od nje, udio troška hrane je preko 40 posto, napominje Sever.

Najveća pomoć: Rast plaća i mirovina

Najveća pomoć u cijeloj situaciji, dodaje Sever, bila bi drastičan rast plaća i mirovina. U međuvremenu, ističe, važno je pozorno pratiti gdje se što kupuje i loviti akcije.

- Treba kombinirati mjere javnih vlasti za potporu građanima i gospodarstvu, povećanje plaća i mirovina, te pozornost da se prati gdje će se što kupiti, zaključuje.