Vujčić: Manje gotovinskih kredita, još čekamo podatke o stambenim

HNB je zabilježio usporavanje zaduživanja gotovinskim kreditima, a na podatke o stambenim trebamo još pričekati, pojasnio je u središnjem Dnevniku HRT-a guverner Boris Vujčić, govoreći o mjerama koje su stupile na snagu 1. srpnja, a cilj im je, osim smanjenja prekomjernog zaduživanja, usporiti inflaciju.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić osvrnuo se na početku gostovanja na podatke o gospodarskom rastu.

- I dalje vidimo da će Hrvatska rasti iznad onog pretpandemijskog trenda rasta. U 2025. očekujemo 3,2 posto rasta, a u 2026. godini - 2,9 posto, što je i dalje među najvećim stopama u eurozoni, rekao je.

Kako je naglasio guverner, očekuje se da će tržište rada ostati snažno kao i dosad, a očekuje se i daljnji pad nezaposlenosti.

- Očekujemo da će se nastaviti smanjivati prema 4,5 posto. Očekujemo da ćemo ove godine imati novih 50 tisuća radnih mjesta, a sljedeće godine 35 tisuća, kazao je.

"Inflacija duplo viša u odnosu na eurozonu, ali je i stopa rasta gospodarstva tri do četiri puta viša"

Govoreći o problemu inflacije, ustvrdio je kako HNB tu ne može ništa učiniti.

- HNB je dio eurosustava i kao takva odlučuje o kamatnim stopama zajedno sa svim članicama eurozone, unutar ECB koji određuje kamatne stope. One su sada na dva posto. Jedna kamatna stopa je za sve zemlje, bez obzira na to koja je stopa inflacije.

Govoreći o alatima koji su na raspolaganju HNB-u, podsjetio je na mjere koje ograničavaju stope rasta gotovinskih i stambenih kredita.

- One nisu isključivo antiinflacijske, nego štite potrošače i od prekomjernog zaduživanja. Činjenica je da je kod nas inflacija duplo viša u odnosu na eurozonu, ali isto tako - naša stopa rasta je bila tri do četiri puta viša nego u Eurozoni.

- Naš rast plaća je bio daleko viši nego u eurozoni. U 2023. i 2024. godini imali smo nominalni rast od 15 posto, a realne od 6 do 10 posto. Ove godine očekujemo nominalni rast od 10 posto, što će činiti realni rast od šest posto. 

Komentirao je i prve rezultate već spomenutih mjera o ograničavanju zaduživanja, a koje su na snagu stupile 1. srpnja 2025.

- Usporavanje se vidi na gotovinskim kreditima. To je i bio cilj jer oni najviše utječu na inflaciju. Povećavaju potrošačku moć, a zajedno s rastom plaća i rastom radnih mjesta - oni čine dodatnu potražnju. Vidimo da su u srpnju i kolovozu krediti usporili i to značajno.

- Što se tiče stambenih kredita, još je prerano očekivati da bismo mogli vidjeti utjecaj mjera zbog toga što se puno kredita ugovaralo upravo u lipnju. Moramo pričekati još nekoliko mjeseci.

"Vjerojatnost da će ECB smanjiti kamatne stope 50-50"

Govoreći o sljedećim potezima Europske središnje banke (ECB), kazao je kako tržišta predviđaju ostanak trenutnih kamatnih stopa od dva posto.

- Ono što tržišta u ovom trenutku predviđaju je ostanak trenutnih kamatnih stopa. Danas na tržištu je vjerojatnost 50 posto da će do sredine iduće godine za četvrtinu postotnog boda pasti kamatne stope, rekao je.

Komentirao je i novu obvezu o "instant plaćanju" kojeg banke korisnicima moraju omogućiti, a koje podrazumijeva provođenje transakcija u roku od 10 sekundi.

- Neće biti naknada. To je jedna jako dobra stvar za korisnike. Instant plaćanje koje banke moraju svima nuditi rade 24 sata, svaki dan, 365 dana u godini, po cijenama koje ne mogu biti više od naknada koje su se dosad naplaćivala, kazao je.

Uz to, kako kaže, "potrošači i poduzeća sada su obvezni provjeriti primatelja plaćanja".

- Kada upišete IBAN, banka provjerava radi li se doista o toj osobi ili poduzeću, što sprječava u velikoj mjeri pojavu prijevara kojih ima puno, dodao je.