Njemačka usporava, SAD pod pritiskom – što čeka Hrvatsku?

Globalne ekonomije ulaze u razdoblje nesigurnosti. Njemačka industrija slabi, američko tržište rada usporava, a Hrvatska se suočava s inflacijom i stagnacijom investicija.

Najsnažnije svjetske ekonomije prolaze kroz turbulentno razdoblje. Njemački kancelar već je upozorio da se zemlja nalazi u jednoj od najizazovnijih faza u novijoj povijesti, a najnoviji ekonomski pokazatelji potvrđuju zabrinutost.

Njemačka industrija slabi

Na tržištu našeg najvažnijeg trgovinskog partnera – Njemačke – poslovno je raspoloženje u rujnu neočekivano palo. Institut IFO objavio je da je njihov indeks poslovne klime pao s 88,9 bodova u kolovozu na 87,7 bodova u rujnu, iako su analitičari očekivali rast.

– Posebno je zamjetan pad sektora usluga, koji je posljednjih godina bio stabilan. Pad dolazi iz usluga povezanih s industrijom, što upućuje na njezinu slabost. Industrijski izvoz i proizvodnja padaju, ne dobivamo potrebne narudžbe, upozrava predsjednik IFO instituta Clemens Fuest.

Problemi gospodarstva SAD-a stižu iz pozadine

U Sjedinjenim Američkim Državama gospodarstvo i dalje raste, no zabrinjavajući signali dolaze iz tržišta rada i političkog okruženja. Prestanak rada federalne vlade (tzv. shutdown) narušio je povjerenje ulagača, a usporavanje zapošljavanja dodatno stišće tržište.

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva poručila je da države trebaju ojačati svoju otpornost.

– Privatni sektor mnogo je prilagodljiviji od javnog. To ne znači da će uvijek donositi ispravne odluke, ali iznimno je važno imati točne podatke i predvidive propise te institucije koje osiguravaju ravnopravno tržište, kazala je.

Hrvatska smanjuje udio javnog duga

Za razliku od mnogih razvijenih zemalja, Hrvatska zasad drži javni dug pod kontrolom.

– Udio javnog duga u BDP-u nastavlja se smanjivati s 57,6 posto na kraju prošle godine na 56,9 posto. Realni rast BDP-a do kraja godine očekujemo na 3,3 posto, što je za 0,1 posto više nego ranije procjene, rekao je premijer Andrej Plenković.

Inflacija i stagnacija investicija i dalje problem

Iako makroekonomski pokazatelji pružaju određeni optimizam, građani i poduzetnici i dalje osjećaju posljedice visoke inflacije. Hrvatska je mala i otvorena ekonomija koja snažno ovisi o uvozu i kretanjima u Europskoj uniji.

– Kamatne stope na zaduživanje stanovništva u Hrvatskoj i dalje su ispod prosjeka europodručja. Kad se prilagode inflaciji, imamo jedne od najnižih realnih kamatnih stopa u Europi, poručio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kaže.

No dodaje da investicije stagniraju, a profitabilnost hrvatskih tvrtki dvostruko je manja od prosjeka Europske unije. Strani investitori i dalje se žale na komplicirani zakonodavni okvir i birokraciju.