Vujčić upozorava: AI balon prijeti tržištima i monetarnoj politici

Guverner HNB-a Boris Vujčić dao je intervju za njemački poslovni list Boersen-Zeitung, objavljen pod naslovom "AI balon mogao bi postati problem monetarne politike", u kojem je uz situaciju na tržištu oko tehnoloških dionica odgovorio i na pitanje o glasinama da želi postati potpredsjednik Europske središnje banke (ECB), a govorio je i o posljedicama ulaska Hrvatske u europodručje.

Vujčić, ujedno i član Upravnog vijeća ECB-a, odgovarajući između ostalog na pitanje novinara što misli o mogućem stvaranju balona na globalnim tržištima u vezi dionica povezanih s umjetnom inteligencijom (UI), ocjenjuje da je to definitivno jedan od rizika koje se mora vrlo ozbiljno razmotriti.

- Bude li razočarenja u pogledu koristi i prihoda od umjetne inteligencije, valuacije na burzama mogle bi se brzo preokrenuti. Ako imate tako visoke valuacije kao sada i toliko novca potrošenog na ulaganja u jedan sektor i tako visoku koncentraciju rizika, onda moramo biti vrlo oprezni. Nitko ne može reći što će se točno dogoditi, ali moramo se pobrinuti da ako dođe do oštrih korekcija na tržištima, da imamo financijski sustav koji je dovoljno otporan da izdrži šok, kazao je Vujčić.

 Na upit može li eventualno pucanje AI balona dovesti do prilagodbe monetarne politike, izjavio je kako to ovisi o tome što će se događati.

- Ako to dovede do velikog šoka u realnom gospodarstvu, da ljudi gube novac i ograničavaju svoju potrošnju, to bi moglo dovesti do puno nižeg rasta. U takvom scenariju, pucanje UI balona ne bi bilo samo prijetnja financijskoj stabilnosti, već i problem za monetarnu politiku, ocijenio je Vujčić.

Hrvatska ima usklađen gospodarski ciklus s eurozonom

 U intervjuu je govorio i o predstojećem ulasku Bugarske u euro područje, što će se dogoditi s prvim danom iduće godine te je odgovorio i na pitanja o posljedicama uvođenja eura u Hrvatskoj.

 - Budući da smo dugo imali nisku inflaciju, a zatim uveli euro u vrijeme visoke inflacije, mnogi u Hrvatskoj počeli su kriviti novu valutu za visoke cijene. To je bio pravi težak izazov u javnoj komunikaciji. Nažalost, većina ljudi i dalje tako razmišlja. Iako je provedeno nekoliko studija na ovu temu. Ovisno o studiji, porast cijena zbog uvođenja eura bio je između 0,2 i 0,4 postotna boda. To nije puno u vrijeme kada je inflacija bila oko 10 posto. U komunikaciji nam je pomoglo to što smo imali nižu inflaciju od svih zemalja izvan eura u srednjoistočnoj Europi, tako da nije moglo biti da je inflacija bila toliko visoka zbog eura, kazao je Vujčić.

Govoreći o koristima ulaska, istaknuo je da je euro uklonio valutni rizik, dodavši i da bi prije uvođenja eura deprecijacija domaće valute za 10 posto u osnovi značila povećanje duga u domaćoj valuti za također 10 posto.

Kao posljedicu eura naveo je i da su kamatne stope u Hrvatskoj sada znatno niže, a euro također potiče turizam, koji je važan gospodarski sektor u Hrvatskoj.

Na upit je li nedostatak što Hrvatska sada s ulaskom europodručje više nije isključivo odgovorna za monetarnu politiku, Vujčić je kazao da je to "teoretski nedostatak".

- I prije uvođenja eura, visok udio depozita i duga bio je u eurima. Stoga smo fiksirali tečaj. Nakon što smo to učinili, nismo mogli odstupiti od monetarne politike ECB-a, inače tečaj ne bi bio stabilan. Dakle, teoretski ste u pravu, ali u praksi ne možete izgubiti ono što nikada niste imali, istaknuo je Vujčić.

 Na pitanje je li problem za ECB što se podaci o inflaciji pojedinačnih članica trenutačno značajno razlikuju, pa tako Francuska i Italija imaju znatno ispod 2 posto inflaciju, a Hrvatska 4 posto, Vujčić je naveo da su svi u ECB svjesni da će uvijek biti nekih odstupanja, te kazao da se ciklički krećemo u istom smjeru.

- Da, pojedinačne stope inflacije su različite. Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je, na primjer, rasla puno brže od prosjeka eurozone, rast plaća bio je puno veći, ali dugoročno Hrvatska ima vrlo dobro usklađen gospodarski ciklus s eurozonom. Stoga mislim da je monetarna politika dugoročno korisna za sve, naveo je te dodao kako ne bi rekao da postoji rizik da je monetarna politika ECB-a prikladnija većim gospodarstvima nego manjim.

- To je pitanje u kojoj je mjeri vaše gospodarstvo ciklički prilagođeno gospodarskom ciklusu eurozone u cjelini. A postoji velika konvergencija, budući da su najvažniji trgovinski partner europskih zemalja druge europske zemlje, ustvrdio je.

Upitan je i o nedavnim glasinama da je zainteresiran za mjesto potpredsjednika ECB-a, nakon što početkom lipnja 2027. istekne mandat Philipa Lanea, bivšeg guvernera središnje banke Irske.

- Proces će uskoro službeno započeti, a onda je na vladama da nominiraju svoje kandidate. Ja sam zamjenik guvernera ili guverner već 25 godina. Svakako sam središnji bankar, u svim aspektima središnjeg bankarstva i želim ostati središnji bankar na ovaj ili onaj način, komentirao je za Boersen-Zeitung, dodavši i da je činjenica da srednjoistočna Europa nikada nije imala mjesto u odboru ESB-a.