Za nadoknadu štete proizvođačima šećerne repe devet milijuna eura

Vlada namjerava proizvođačima šećerne repe odobriti potpore za nadoknadu štete nastale u 2024., za što je u proračunu osigurano devet milijuna eura, vidljivo je iz prijedloga programa potpore koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uputilo u javno savjetovanje.

Cilj Programa je, kako se navodi, poljoprivrednim proizvođačima šećerne repe ublažiti posljedice suše i ostalih prirodnih nepogoda nastalih u 2024. godini, u skladu s kategorijom procijenjene štete, koja za posljedicu ima smanjenje kvalitete i prinosa šećerne repe.

Visina potpore utvrdit će se u skladu s razinama štete od suše te posljedično truleži. Kategorije u vezi s visinom štete te način utvrđivanja visine potpore u vezi s kategorijom štete na šećernoj repi propisat će se pravilnikom.

U slučaju da su zahtjevi korisnika za potporu veći od ukupnog iznosa potpore za provedbu programa, pojedinačna potpora po korisniku proporcionalno će se smanjiti.

Program se provodi u ovoj godini, njegova provedba propisat će se pravilnikom, a isplatu će provoditi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na žiro-račune korisnika na temelju analitike i podnesenih zahtjeva.

Program će se provoditi putem mjere izravne financijske potpore u obliku naknade poljoprivrednim proizvođačima sa štetom na šećernoj repi roda 2024., uslijed prirodnih nepogoda suše i posljedičnom, naknadnom narušavanju kvalitete zbog truleži, a utvrđenim na temelju neovisne kontrole kvalitete za svu proizvedenu šećernu repu.

Proizvodnja ugrožena katastrofalnom elementarnom nepogodom

U prijedlogu programa navodi se kako je porast proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj od 2024. godine, nakon pada u posljednjih nekoliko godina, znatno ugrožen katastrofalnom elementarnom nepogodom.

Ovogodišnje zasijane površine pod šećernom repom na 10.762 hektara (ha), koje su veće za 30 posto u odnosu na prošlu godinu, pogodila je elementarna nepogoda opsega koji nije zabilježen u povijesti ove proizvodnje u samostalnoj Hrvatskoj.

Prema strukturi sjetvenih površina po županijama, razvidno je da čak 85 posto površina otpada na samo dvije županije - Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju.

Šećerna repa sije se u još šest hrvatskih županija čiji je zbirni udio približno 15 posto u ukupnim površinama. Poljoprivredni proizvođači, kako se navodi, u kooperaciji su sa Hrvatskom industrijom šećera, te je prema njezinim podacima razvidan pregled zasijanih površina pod šećernom repom.

Iako je prilikom sjetve šećerne repe koja je počela 7. ožujka ove godine, odabran kvalitetan sjemenski materijal uz sve pravodobno provedene agrotehničke mjere (gnojidba i zaštita) zahvaljujući kooperaciji proizvođača i Hrvatske industrije šećera, učestali slijed vremenskih neprilika (dvije tuče i ekstremno visoke temperature) rezultirali su propadanjem glavnine uroda te se uslijed postojećih problema proizvodi više melase kao nusprodukta nego šećera, ističe se.

Također se navodi kako je unutar kooperacije proizvođača šećerne repe i Hrvatske industrije šećera organizirana neovisna kontrola kvalitete za svu proizvedenu šećernu repu. Time se prati postotak šteta na šećernoj repi proizvedenoj na svim površinama pojedinog kooperanta te raspolažu podaci o različitim kategorijama kvalitete postignutih prinosa ovisno o lokalitetu koji je pogođen prirodnim nepogodama tučom i sušom.

Javno savjetovanje koje je počelo jučer traje do 21. listopada.