07:00 / 03.04.2022.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/IMS/HRT

Nepoštene trgovačke prakse ne nedostaje, naplaćeni milijuni kuna kazni

Prodaja voća i povrća, ilustracija

Prodaja voća i povrća, ilustracija

Foto: Theodore Trimmer / Shutterstock

Otkako je u prosincu 2017. na snagu stupio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, svaki ugovor mora sadržavati odredbe poput trajanja, cijene, uvjeta plaćanja i isporuke. Unatoč strogim kaznama primjera nepoštene trgovačke prakse u Hrvatskoj ne nedostaje - izrečeno je 6,3 mil. kuna. Nisu samo trgovci nepošteni u lancu proizvodnje, postupci se pokreću i protiv otkupljivača i prerađivača.


Poljoprivrednik Jan Marinac svoje proizvode nudi i trgovačkim lancima. Zakonski okvir uredio je odnose i olakšao mu dogovaranje uvjeta s trgovcima. Kaže da od samog početka ima dobra iskustva s trgovačkim lancima. Uvjeti, dostava, plaćanje - sve funkcionira kao po satu, naglašava Marinac te dodaje da nije primijetio da se pravila puno krše. 

No da bi proizvod došao do polica trgovačkog lanca, potrebno je urediti mnogo detalja. Za svaku šaržu se, kaže, radi analiza, kako bi mogli plasirati u trgovački lanac. Cijela logistika se mora organizirati sa svim potrebnim elementima.

Zakon "otvorio vrata" malim proizvođačima

Definiranje pravila u sklopu Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama otvorilo je vrata malim proizvođačima.

- Mali proizvođači su dobili priliku da pod gotovo jednakim uvjetima plasiraju svoje proizvode na police kako trgovačkih lanaca tako i malih trgovina. Naravno, uvijek postoji razlika između velikih i malih. Vidi se na policama trgovina da je sve više domaćih proizvoda, rekao je Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije.

Jedan od najvećih pomaka koje je Zakon donio je veća disciplina prilikom plaćanja. Mirta Kapural, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, napominje da je 30 dana rok plaćanja za svježe proizvode, a 60 dana za ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode. Spomenula je da su trgovci prije znali kasniti s plaćanjem i do 120 dana, ali je sada to puno bolje. 

Agencija je dosad uočila dosta prekršaja i izrekla kazne. Najčešće se radilo o nedostatku sadržaja u ugovoru, kaže Kapural. Pojašnjava da npr. nije bila navedena vrsta poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koja se ugovarala, a rokovi plaćanja su bili površno ugovoreni, recimo 30 dana, a trebalo je biti duže. Na rješenje Agencije prekršitelji se mogu žaliti Upravnom sudu. No iskustvo pokazuje da prekršitelji sve rjeđe posežu za žalbama.

- Dosad je za povrede Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama izrečeno 6,3 mil. kn, a od toga je naplaćeno 2,6 mil. kn. To ide u državni proračun, a ne u proračun Agencije za tržišno natjecanje, istaknula je Mirta Kapural.

Mnogi se pitaju - je li zbog zakona na policama više domaćih proizvoda? Podolar tvrdi da još uvijek taj odnos onakav kakav bi oni htjeli. 

- Trgovci će uvijek voditi računa o obrtu, kapitalu, maržama. To je jedan od problema jer mali proizvođači sigurno imaju kvalitetan proizvod koji je relativno skup, dodao je.

Na kupovinu proizvoda u Hrvatskoj najviše utječe cijena

Kupnja ponajprije ovisi o tome koliko novca imamo na raspolaganju. Kvaliteta je potrošačim bitna, no pada u drugi plan ako novca manjka.

- Mislim da na kupnju proizvoda u Hrvatskoj najviše utječe cijena. To omogućava da jeftiniji i možda manje kvalitetni proizvodi jednostavnije uđu na naše tržište, kazao je Marinac.

- Proizvod može biti kvalitetan. Na njemu možemo mi svi zaraditi, ali ako ga nema tko kupiti, onda smo realno svi u problemu. Proizvod se "neće obrtati" i doći ćemo u "škare" između cijena i onoga što imamo u svojim zalihama, dodaje Podolar.

Neke su države spremne povući odlučnije poteze

- Ima nekoliko država u Europskoj uniji koje su napravile određene poteze, a to je da se prvo koristi hrana proizvedena u toj zemlji, a onda tek ide uvoz. U Hrvatskoj smo u podređenom položaju jer je proizvodnja skuplja nego vani, rekao je Marinac.

Nakon desetljeća uvođenja red, pomaci su vidljivi. Ostali su detalji koji bi trebali pridonijeli tomu da najkvalitetniji proizvodi pronađu najkraći put do domaćih potrošača.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!