Poljoprivrednici: Zabrana izvoza žitarica nije opcija

Vlada je donijela odluku o obnavljanju zaliha u državnim rezervama, koja su zemlji potrebna u trenutku nepogoda, katastrofa i nestašica. Suočene s ratom u Ukrajini, mnoge europske zemlje sada razmišljaju kako osigurati prehrambenu sigurnost svojoj zemlji: zabranom izvoza ili popunjavanjem robnih rezervi. Evo kako će to učiniti Hrvatska.

Za naše poljoprivrednike, proizvođače žitarica, zabrana izvoza nije rješenje. Jer, takav potez Vlade, u situaciji enormnog rasta cijena goriva, gnojiva i repromaterijala, dodatno bi ih dotukao.

- Mi smo sigurno za to da Vlada donese odluku da sve tržne viškove žitarica otkupi po trenutnim cijenama i da ih spremi i tako osigura sigurnu prehranu našeg stanovništva. Na taj način mi nećemo propasti – poručuje Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Dio žitarica čuva država, u robnim zalihama. Lokacije su tajne, no pretpostavlja se da se one skladište u silosima velikih poljoprivrednih proizvođača. Prije desetak godina buknula je velika afera kad se otkrilo da je pšenica iz robnih zalihama prodana i da je nema. Poučen iskustvom iz svog mandata, tadašnji ministar gospodarstva Davor Štern poručuje da zalihe treba stalno provjeravati.

- Inventure trebaju biti česte i iznenadne, znači često se zna posuditi iz robnih zaliha pod pretpostavkom mi ćemo to vratiti, tu država mora imati jaki mehanizam za kontrolu robnih zaliha, u krajnjem slučaju to je i zakonska obveza i postoje ljudi koji to moraju provoditi – izjavio je Štern.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja su priopćili:

- 10. ožujka 2022. u strateškim robnim zalihama najviše je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Najzastupljeniji su: pšenica, svinjsko i juneće meso, mesne i riblje konzerve, sir, konzervirano povrće i šećer. Ukupna vrijednost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosi oko 255 milijuna kuna.

Što se tiče pšenice, ministrica poljoprivrede Marija Vučković ističe da nje u silosima ima dovoljno za gotovo 2 mjeseca. Sada se ide u popunjavanje zaliha i nabavu i drugih proizvoda. Potrošit će se 600 milijuna kuna.

- U ovom trenutku smo procijenili da je neophodna nabava kukuruza, dodatna nabava pšenice isto tako svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice jer valja se pripremati za jesensku sjetvu, ulja i mlijeka - poručuje.

Dio rezervi država drži i u neprehrambenim proizvodima. Odnosi se to na naftne derivate, cisterne, pumpe, plovila... ono što bi moglo biti potrebno u slučaju prirodnih katastrofa. Iz zaliha će ovih dana na tržište biti pušteno 22 tisuće tona dizelskoga goriva.

- Što za Hrvatsku predstavlja 4 dana prosječnog neto dnevnog uvoza odnosno oko 4% obveznih zaliha – kaže Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Tako je zemljama preporučila Međunarodne agencije za energiju, koja želi naftnim tržištima poručiti da manjka u zalihama neće biti. Iako Hrvatska nije članica, postupit će prema uputama.