Zagrebačkom FER-u otvorena vrata suradnje s najvećim EU institutom za razvoj čipova

Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i belgijski institut za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici imec u idućim će godinama jače surađivati u implementaciji europskog Akta o čipovima te osnivanju centra kompetencija za poluvodiče u Hrvatskoj, rečeno je na FER-u.

Naime, za vrijeme koronakrize, zbog prekida u opskrbnim lancima, postalo je jasno koliko je europsko gospodarstvo ovisno o tajvanskim čipovima. Zbog tih sićušnih, ali važnih, dijelova stale su primjerice tvornice automobila, a nestašica se na kraju prelomila preko leđa potrošača jer se na nove automobile dugo čekalo i poskupjeli su. Kako bi se osigurala bolja pozicija u proizvodnji čipova, EP je u rujnu donio Akt o čipovima, čime će se osigurati 43 mlrd. eura ulaganja.

Jedan od ciljeva je oformiti nacionalne centre kompetencije za poluvodiče u svakoj zemlji članici, a nositelj inicijative u Hrvatskoj bit će zagrebački FER. Danas je učinjen prvi korak u tom smjeru. Suradnju FER-a i belgijskog instituta potpisivanjem memoranduma potvrdili su dekan FER-a Vedran Bilas i glavni direktor za strategiju imec-a Jo De Boeck, naglasivši važnost toga za obje institucije i cijelu EU industriju čipova.

Imec je jedan od vodećih europskih i svjetskih instituta za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, i s njime FER već godinama surađuje, kao što se već desetljećima bave takvim istraživanjima i u Zagrebu. Na FER-u stalno imamo 20 do 30 studenata koji se bave tom temom, ima ih i na drugim fakultetima, a imamo i stručnjaka koji se time godinama bave i sigurni smo da u Hrvatskoj ima znanja i talenata da pridonesemo europskoj industriji čipova, kazao je Vedran Bilas.

Formiranje nacionalnog centra komptencija za poluvodiče

Formiranje nacionalnog centra komptencija za poluvodiče je zasad samo projekt, ali se nadaju, poručio je, da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u idućih dva-tri mjeseca raspisati i natječaj za taj centar. 

- To je i način za bolje umrežavanje znanstvenih i proizvodnih sistema u EU i šire u Europi, s ciljem smanjenja ovisnosti o čipovima izvan Europe te prevladavanja nestašice poluvodiča, koja se posebice pokazala u pandemiji zbog zastoja u lancima nabave. Očekujemo da će se uz takvu novu zakonsku regulativu i ulaganja povećati i proizvodnja čipova u Europi, koja danas koristi 20 posto, a proizvodi samo 10 posto svjetske proizvodnje čipova, istaknuo je Jo De Boeck.

On je održao i predavanje na FER-u o utjecajima Akta o čipovima na razvoj poluvodičke industrije i ekosustava te o trendovima u svjetskoj industriji čipova, koji utječu na gospodarstva u cijelom svijetu jer bez čipova se, naglasio je, više ne može. Pohvalio je suradnju s FER-om, jer osim istraživanja i razvoja prepoznaju i važnost fokusa na povratak proizvodnje, u čemu surađuju s tvrtkama u Hrvatskoj i startupovima, među kojima i s osječkim Orca-om, koji se već okrenuo razvijanju čipova potrebnih za vlastite proizvode za upravljanje dronovima i video konekcije.

Na potpisivanju memoranduma na FER-u bili su i predstavnici ministarstava znanosti i obrazovanja Hrvoje Meštrić, te gospodarstva i održivog razvoja, čiji je državni tajnik Hrvoje Bujanović naglasio važnost suradnje te da je industrija poluvodiča veliki izazov za EU, ai i sve članice, pa i Hrvatsku, u kojoj je, po njemu, i vrijeme, kao i u cijeloj EU, za ubrzanje tih procesa i proizvodnje.

U donošenju Akta o čipovima važnu ulogu je imao i Europski parlament, čiji je zastupnik Karlo Ressler kazao da mu je drago što se Hrvatska u sve to uključuje među prvima od članica EU-a. Čipovi su mali, minijaturni uređaji koji se danas nalaze u svakom digitalnom uređaju i svijet je danas nezamisliv bez toga te je EU zato odlučila konkretnim potezom, instrumentom poput Akta pojačati svoju svjetsku poziciju i bolje zadovoljiti svoje potrebe. U tome se očekuje i da svi talenti i potencijali Europe sudjeluju i pridonesu, a Hrvatska u tome dobro stoji sa stručnjacima i znanjem, rekao je Ressler.

FER inicijator centra kompetencija čiji hladni pogon 'traži' i do milijun eura

Dekan FER-a Bilas novinarima je kazao i da se osim njih, razvojem i istraživanjem čipova bave i osječki Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija-FERIT, Institut Ruđer Bošković, PMF u Splitu, Institut za fiziku, koje kao i neke startupove i veće tvrtke, poput Končara i Rimca, vidi i kao partnere za formiranje centra kompetencija.

- Cilj je da nacionalni centar u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a bude servisni i mjesto edukacije, uz razvojne alate i pristup proizvodnim pilot linijama, koje primjerice institut imec već ima, i tu je iznimno jak. Ima i vlastiti fond za tu namjenu od oko 250 milijuna eura, ispričao je Bilas.

Hrvatska može više!

U budućem centru će biti dostupna i oprema za ispitivanje, ali i mogućnosti financiranja za pokretanje novih poduzeća, za koje smatra da je važno da budu dostupni iz više izvora i izvan postojećih potpora za proizvodne linije, jer Europa jako malo proizvodi. Krajnji korisnici tog centra su svi koji žele naučiti o čipovima, čija je proizvodnja vrlo skupa i složena, za što su potrebne i licence, a za što će se centar također brinuti.

- Hrvatska ima veze s čipovima i već na tome radi, ali može i više. Važno je i da se mladi za to više zainteresiraju, nauče i s znanjem i ostanu raditi u zemlji, a Hrvatska uđe u lanac proizvodnje čipova u Europi i zašto ne, da dođe i svog čipa, poručio je Bilas. Iznio je i okvirnu procjenu da je samo za hladni pogon jednog takvog centra potrebno oko 500 tisuća do milijun eura, dodavši da će se FER s partnerima javiti i na pozive na razini EU za sredstva za tu namjenu, kada se takav poziv objavi.

Šest akademskih partnera, suradnja s Končarem i Rimcem

U uspostavi hrvatskog Centara kompetencija za poluvodiče surađivat će šest akademskih partnera, zainteresirane su i dvije tvrtke, Končar i Rimac automobili.

- Pruža nam se prilika da se uključimo u taj vlak na europskoj i svjetskoj razini. FER je kao predvodnik u tom području okupio relevantan konzorcij, poručio je dekan Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku Tomislav Matić.

Konzorcij za tehnološki napredak

Jer tvrtke bez takve potpore teško mogu napraviti tehnološki iskorak. Najveće su zapreke kapital, alati i znanje.

- Institucije poput FER-a, FERIT-a, stvaraju kadar koji može raditi takve poslove, a onda institucije poput centra kompetencija - na raposlaganje mogu stavljati opremu i alate, koje će onda naši stručnjaci moći koristiti, objasnio je Srđan Kovačević, predsjednik Zajednice za mikroelektroniku i poluvodiče pri HGK i direktor tvrtke ORQA.

Prvi je to korak u provedbi Europskog akta o čipovima, kojemu je cilj osigurati bolju poziciju Unije u proizvodnji čipova. Jer čipovi su danas posvuda. Samo u pametnom telefonu ih je 160.