Zapadni Balkan očekuje povećanje gospodarskog rasta, tvrdi Svjetska banka

Države zapadnog Balkana u 2024. godini mogu očekivati gospodarski rast od prosječno otprilike tri posto, uz smanjenje stope inflacije, procjena je analitičara Svjetske banke (WB).

U redovitom šestomjesečnom izvještaju navodi se da se umjereno ubrzanje gospodarskog rasta na zapadnom Balkanu može očekivati u uvjetima u kojima bi slijedio daljnji oporavak u Europskoj uniji, koja je glavni trgovinski partner regije, dok bi niža inflacija trebala doprinijeti rastu raspoloživog dohotka i potaknuti potrošnju.

Najveći rast, po stopi od 3,9 posto trebao bi u idućoj godini uslijediti na Kosovu, u Albaniji je projiciran na 3,2 posto, kao i u Crnoj Gori, u Srbiji na tri, a u BiH na 2,8 posto. Na začelju je Sjeverna Makedonija s očekivanim rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto.

Ostvare li se te prognoze, BDP na cijelom zapadnom Balkanu u 2025. godini trebao bi rasti po prosječnoj stopi od 3,5 posto pri čemu bi opet prednjačilo Kosovo, a Sjeverna Makedonija bi ostala na dnu ljestvice.

U ovoj je godini predviđen prosječni gospodarski rast u regiji na razini od oko 2,5 posto, a iz WB ističu kako je unatoč poteškoćama bilo i umjerenog smanjenja stope siromaštva te otvaranja novih radnih mjesta.

- Prosječna stopa zaposlenosti u ovoj regiji dostigla je novu povijesno najvišu razinu od gotovo 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103 tisuće novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, navodi se u analizi.

Iz Svjetske banke ipak upozoravaju kako regija bilježi nedostatak radne snage te da je to među najznačajnijim problemima koje navode gospodarstvenici. Uz rješavanje tog pitanja, države regije moraju ubrzati ekonomsku konvergenciju s naprednijim ekonomijama Europe, kao i zelenu tranziciju te povećati obujam ulaganja u jačanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi, procjena je analitičara WB.

U ovoj je godini predviđen prosječni gospodarski rast u regiji na razini od oko 2,5 posto, a iz WB ističu kako je unatoč poteškoćama bilo i umjerenog smanjenja stope siromaštva te otvaranja novih radnih mjesta.

- Prosječna stopa zaposlenosti u ovoj regiji dostigla je novu povijesno najvišu razinu od gotovo 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103 tisuće novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, navodi se u analizi.

Iz Svjetske banke ipak upozoravaju kako regija bilježi nedostatak radne snage te da je to među najznačajnijim problemima koje navode gospodarstvenici. Uz rješavanje tog pitanja, države regije moraju ubrzati ekonomsku konvergenciju s naprednijim ekonomijama Europe, kao i zelenu tranziciju te povećati obujam ulaganja u jačanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi, procjena je analitičara WB.