13:49 / 02.09.2021.

Autor: Studio 4/IMS/M.Š./HRT

Zašto iskoristivost europskog novca nije veća?

Ariana Vela

Ariana Vela

Foto: Studio 4 / HTV

Koliko je Hrvatska uspješna u upravljanju europskim novcem, novcem iz fondova, i povlačenju nepovratnih i europskih sredstava, i zašto iskoristivost tog novca nije veća, komentirala je u emisiji "Studio 4" stručnjakinja za savjetovanje u pripremi provedbi projekata EU-a Ariana Vela. 

- Fondovi funkcioniraju tako da neka država članica kaže da nešto želi postići s određenim sredstvima koje joj je Europa alocirala iz svog proračuna. Onda bi mi nekakvo mjerilo uspjeha trebali promatrati u odnosu na ta postignuća koja smo mi sebi zacrtali; mi radimo nešto drugo – mi gledamo koliko smo posto tih sredstava ugovorili i koliko smo od tih sredstava stvarno potrošili, odnosno certificirali. To je jedno mjerilo, međutim nije cjelovito. Ako promatramo ta dva pokazatelja, o kojima ćemo najčešće čuti da se raspravlja, onda smo po toj stopi ugovorenosti napravili nešto što se zove 'preugovaranje alokacije' – dakle, ugovorili smo više od onoga što imamo na raspolaganju, i to je dobro, tu smo u top pet članica EU i značajno smo rasli u proteklih nekoliko godina. S druge strane ono što nas treba brinuti je činjenica da smo po stopi isplaćenosti među pet najlošijih država članica EU – isplatili smo nešto više od 50 posto alokacija, objašnjava Ariana Vela.

Procesi su izuzetno složeni, a Hrvatska je trenutno u situaciji gdje, radi pandemije i potresa, raspolaže velikom svotom novaca dobivenih iz EU.

- To je za nas izuzetno velika alokacija, preko 25 milijardi eura. Nikada toliko nismo imali na pladnju, međutim pitanje je koliko mi imamo kapaciteta da te novce stvarno i povučemo. Razloga je mnogo – sporo planiranje i priprema projekata; relativno spora evaluacija projekata; slabi kapaciteti korisnika koji žele provoditi cijeli niz projekata na svom terenu, a zapravo imaju vrlo ograničene kapacitete; plus propisi koji su dosta kompleksni, a tiču se sekundarnih poslova poput javne nabave, rješavanja imovinskih odnosa, i sve ono što je zapravo kronični problem u Republici Hrvatskoj, nevezano za EU fondove, kaže Vela i dodaje da sve to doprinosi sporoj potrošnji europskog novca.

Zakon koji se odnosi na europske strukturne investicijske fondove do određene mjere zadan je Europskom Unijom, no Vela kaže kako je Hrvatska sama sebi dodatno zakomplicirala situaciju s dokumentima koje nazivamo zajedničkim nacionalnim pravilima.

- Svaki papir mora proći kroz tri instance da bi se odobrio, i naravno da to koči cijelu proceduru – i tijekom pripreme i tijekom provedbe, objašnjava i dodaje kako je drugi problem činjenica da državni službenici koji rade na EU fondovima nisu dovoljno motivirani da ostanu na tim radnim mjestima kada nauče raditi taj posao.

- Država ih ne može stimulirati, ne može kazniti one koji slabo rade i naravno da imamo veliki odljev kadrova s jedne strane, a s druge strane imamo dio kadrova koji možda ne rade onako kako bi trebali.

Vela kaže kako u posljednje vrijeme, otkad su europski fondovi postali dosta popularni, sve veći broj građana, udruga i inicijativa želi regulirati nešto za svoje potrebe.

- U situaciji kada imate neku projektnu ideju, prvo ju je potrebno formulirati. Dakle, potrebno je vidjeti koji je to problem koji vi rješavati i kako ćete ga riješiti, a nakon toga se traži određeni poziv. Tada pristupate pripremi projektne prijave i sve popratne dokumentacije. Nakon toga se čeka da se odradi postupak dodjele bespovratnih sredstava u okviru kojeg tijela provjeravaju imate li sve papire i je li taj projektni prijedlog usklađen s onim što oni traže, objašnjava Vela i dodaje kako je najteži dio posla zadržati, odnosno pravilno potrošiti dobivene novce i izbjeći nepravilnosti.

- Sustav kontrole ima nekoliko razina u kojoj sudjeluje jako puno tijela, cijela ta priča je jako kompleksna i sada će biti jako interesantno promatrati 2022. i 2023. godinu kada se svi izvori – dakle financijski planovi, nacionalni plan i fond solidarnosti - kada se oni preklope na jednom mjestu, onda ćemo mi imati jako puno ljudi, institucija, korisnika i projekata koje će trebati odraditi u isto vrijeme, pitanje je koliko ćemo biti sposobni to izdržati, ističe Vela.

S obzirom na različit stupanj razvijenosti, Vela kaže da se teško uspoređivati s drugim državama EU-a.

- Svaka država članica ima neke svoje razvojne potrebe, one koje imaju Njemačka ili Austrija sigurno su drugačije od onih koje ima Hrvatska, tako da ih je izuzetno teško uspoređivati. Ono što mi možemo je uspoređivati se s državama koje su blizu nas, negdje u regiji, gdje su i alokacije slične. To što vidimo kod tih država je da su sustavi upravljanja jednostavniji, da su postupci dodjele jednostavniji i da su sustavi kompletno pretvoreni u e-sustave, što smo i mi uveli prije nekoliko godina, objašnjava i dodaje kako se kod velikih infrastrukturnih projekata najčešće promatra promet i okoliš.

- U okolišu se vrlo često bavimo vodno-komunalnim projektima, gdje vidimo da situacija nije bajna – imamo visoku razinu ugovorenosti, dok s druge strane ta plaćanja idu vrlo sporo, spori su postupci javnih nabava i cijela ta priča za nas je poražavajuća.

Kad se radi o povlačenju sredstava na razini lokalnih samouprava, Vela kaže kako je Zagreb jedan od gradova "sretnika" koji se koristi jednim mehanizmom koji ima alokaciju isključivo za svoje projekte.

- Jedinicama lokalne samouprave EU fondovi su najčešće jedini izvor financiranja njihove komunalne infrastrukture, i oni su izuzetno zainteresirani, jako rade na pripremi i uključeni su u programiranje. Kod njih je najvažnije da dobro prepoznaju što su njihovi ključni projekti – ne možemo imati centar kulture ili multimedijski centar u svakom gradu, dakle ne možemo imati nekoliko stotina istih projekata, jer oni neće svi stvoriti dodanu vrijednost. Trebali bi vidjeti koji su im projekti najbitniji, kako će stvoriti nekakvu perspektivu za otvaranje novih radnih mjesta i kako će poboljšati kvalitetu življenja svojih građana, smatra Vela i dodaje kako moraju postojati osnovni financijski kapaciteti svake samouprave kako bi mogli provesti te projekte.

- Moramo stvoriti projekte, pogotovo u javnom sektoru, koji će poboljšati kvalitetu života građana i stvoriti nekakve pretpostavke da se stvaraju nova radna mjesta, dakle stvoriti pretpostavke da država bolje funkcionira, da neki poduzetnici zaista hoće doći ovdje i otvoriti tvornice ili druge oblike poslovanja, koji će onda našim građanima omogućiti da nađu radna mjesta i kvalitetnije žive, zaključuje Vela.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!