Zbog krize na Bliskom istoku, burzovni indeksi padaju, kineski u plusu

Zapadna tržišta kapitala očekivano su reagirala na krizu na Bliskom istoku. Svi glavni američki i europski burzovni indeksi u padu su u prosjeku manje od jedan posto, a cijena nafte porasla je oko 4 posto. Analitičari su zasad oprezni u procjenama, no više od eskalacije sukoba u Izraelu zabrinjava ih moguća reakcija Irana.

Oprez i sumnja zamijenili su blagi optimizam na svjetskim tržištima kapitala. 

Najviše su bile pogođene zapadne burze, dok je kineski Hang Seng dan završio u plusu.

- Ovo što se sad događa samo je jedan veliki šok, a najproblematičnije je što će ovo dalje nastaviti inflatorne pritiske koji nisu stali. Što se tiče Kine, oni uopće nisu slabi kao što se čine, rekao je financijski analitičar Neven Vidaković.

Pogledi burzovnih mešetara najviše su bili usmjereni na cijene nafte koje su skočile  za oko 4 posto. No u slučaju eskalacije sukoba u Izraelu, i one bi mogle nastaviti rasti.

- Dva neugodna čimbenika utječu na tržište - sukob na Bliskom istoku i strah od eskalacije. Drugi su problem cijene nafte, koje bi mogle odletjeti u nebo ako Iran zatvori Hormuški tjesnac. U tom slučaju imali bismo opet problema s inflacijom, smatra Robert Halver, analitičar Baader Banka.

Kina bilježi rast

Kina za razliku od Zapada gotovo uopće ne osjeća posljedice napada na Izrael, kao ni rata u Ukrajini. Štoviše, bilježi rast.

- Povećan opseg tereta potvrda je oporavka našeg gospodarstva i tržišta. Gospodarska je aktivnost zdrava, kazao je Liu Yuhang, direktor kineskog logističkog centra.

Cijene nafte ne bi trebale previše rasti bez obzira na rat u Izraelu, no sada je potez na Iranu koji u ovom trenutku ima mogućnost destabilizirati zapadna tržišta i pojačati inflatorne pritiske.