Oko 70% mladih do vijesti dolazi slučajno, svaki drugi građanin RH vijesti izbjegava

U vremenu u kojem nam algoritmi svakodnevno biraju što ćemo gledati, čitati i slušati, građani sve rjeđe vijesti traže sami, a sve češće na njih nailaze slučajno. Zabrinjavajući je podatak da svaki drugi građanin Hrvatske izbjegava vijesti, dok se čak 70 posto mladih informira slučajno.

Algoritmi kroje informativne navike mladih

Istraživanje Agencije za medije pokazuje da gotovo 60% građana do vijesti dolazi slučajno. No Jasna Vaniček Fila, članica Vijeća za medije i hrvatska nacionalna koordinatorica projekta "Novinari su važni" Vijeća Europe istaknula je u HTV-ovom "Studiju 4" zanimljiv podatak da 70% mladih građana Hrvatske dolazi do vijesti slučajno. 

- Većina mladih građana Hrvatske informira se putem društvenih mreža. Ne biraju i ne traže ciljano vijesti, vjerojatno ne misle da su im potrebne za život. Isporučuju ih algoritmi društvenih mreža, kazala je Vaniček Fila i istaknula da je to uistinu zabrinjavajući podatak.

Svaki drugi građanin Hrvatske izbjegava vijesti

Prema istraživanju provedenom u više od 40 država Hrvatska je prva po izbjegavanju vijesti. Istraživanje provedeno na tisuću i nešto ispitanika pokazalo je da svaki drugi državljanin Republike Hrvatske izbjegava vijesti. 

- Čini mi se da građani više zapravo ne razlikuju što su vijesti, što je novinarstvo, a što onaj silan sadržaj, jer naprosto se tehnologija promijenila. Uvijek ću reći - društvene mreže i digitalne platforme, nisu mediji. Tamo nema novinara ni urednika, izjavila je Vaniček Fila.

Pojašnjava da nam društvene mreže pomažu da se distribuira sadržaj, ali je loša situacija ako znamo da nam se građani informiraju slučajno. Vrlo često, sve što im je isporučeno smatraju da je to neka vijest. No tu ima umjetne inteligencije, lažnih vijesti, a nema ni novinara niti urednika.

Medijska pismenost važnija je nego ikad

Budući da se često teško razaznaju razlike između medija i društvenih mreža postavlja se pitanje kolika je tu odgovornost samih medija. Tijana Vukić, voditeljica CEON-a i Katedre za medije i komunikaciju na Filozofskom fakultetu u Puli smatra da se s jedne strane i može reći da postoji odgovornost medija. Napominje da novinari, urednici i svi oni koji se bave produkcijom medijskog sadržaja trebaju biti adekvatno obučeni za taj posao. Tvrdi da je važno cjeloživotno se obrazovati, s obzirom na to da se tehnologija mijenja i da se različite društvene struke mijenjaju. 

S druge strane, dodala je, potrebna je medijska pismenost javnosti, kako bi u mnoštvu informacija mogli prepoznati što je ono što je za njih nekakav kvalitetan sadržaj, što im može doprinijeti zadovoljenju nekih njihovih potreba.

Naglasak treba staviti, dodala je, na medijsku pismenost i kritičko promišljanje o medijskim sadržajima mladih.

- S obzirom na to da i na fakultetima vidimo da mladi studenti u principu mijenjaju tradicionalne medije za društvene mreže - i tu treba biti dosta oprezan. Kad pitam svoje studente što čitaju, na koji se način informiraju, onda mi kažu da je zapravo težište na TikToku, istaknula je Tijana Vukić.

Vaniček Fila: Paradoks - vijesti iscrpljuju, a onda crna kronika privlači klikove

Izdvojila je i zanimljiv podatak iz rada sa studentima - mladi kažu da ih ne zanimaju svakodnevne društvene teme i to je alarmantno.

Vaniček Fila se nadovezala i kazala da prema istraživanju iz svibnja ove godine 52% građana Hrvatske izbjegava vijesti jer kažu da su im uznemirujuće i emocionalno iscrpljujuće. Osim toga, kao razlog navode i to da novinare doživljavaju nedovoljno profesionalnima i odgovornima. Vaniček Fila se pita - razlikuju li oni doista novinare od bilo koga drugoga koji je nešto napisao na društvenoj mreži.

- Tu vidim i stanoviti paradoks - ako građanin kaže: "Vijesti su mi emocionalno iscrpljujuće", zašto su onda neki od najklikanijih tekstova i sadržaja na elektroničkim publikacijama crna kronika i takvi sadržaji, kazala je.

Nikad teža nije bila zadaća novinara, istaknula je Vaniček Fila.

Kako vratiti povjerenje u medije?

- To je definitivno nešto o čemu ćemo mi zapravo promišljati u okviru Centra za održivost obrazovanja novinara u Puli, koji je jedinstveni centar tog tipa u svijetu i čija je namjera upravo to: objediniti, prikupiti na jednom mjestu različite dionike koji se bave prvenstveno novinarstvom i medijima, onda naravno i studente novinarstva medija i srodnih studija, i sve one zapravo koje te teme zanimaju, kako bismo zapravo promišljali o tim važnim temama koje su ključne za opstanak novinarstva, kazala je Tijana Vukić. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: