Arome u duhanu privlače mlade: Što donosi novi zakon?

U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas svrstava u svjetski vrh. Što donose izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda i kako spriječiti djecu i mlade da postanu ovisnici, razgovarali smo u emisiji U mreži Prvog.

Jučer je predstavljen novi Zakon u saboru, Bubaš je otkrila što se mijenja:

- To su s jedne strane konkretne izmjene, s druge su one točkasto usmjerene. Rješavamo pitanje aroma. Poznato je da se kroz zadnjih nekoliko godina prikupilo dovoljno epidemioloških podataka, gdje se može ustvrditi da su one štetne. U kombinaciji s drugim spojevima s tim duhanskim proizvodima dovode do tzv. popcorn pluća, rekla je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, Marija Bubaš.

Kako kaže, arome doprinose donošenju krivih odabira i čine te proizvode privlačnijima za mlade.

- Osim visoke prevalencije u općoj populaciji, zabrinjavajuća je činjenica da među mlađim dobnim skupinama imamo velik udio pušača koji biraju duhanske proizvode s aromama. Ova transponirana direktiva bavi se isključivo duhanskim proizvodima i aromama u njima. Pitanje e-cigareta koje ne sadrže nikotin i imaju arome nismo riješili, dodaje Bubaš.

Navodi kako nakon što ovaj zakon stupi na snagu, ići će se na osnivanje savjetodavne radne skupine i pokušat će se doskočiti problemu da je tržište tih proizvoda sve veće i sve brže rastuće.

- Od 2017. do danas od 500 proizvoda koliko je postojalo na tržištu u to vrijeme, danas već govorimo od 20 do 30 tisuća. Industrija raste i prilično je inventivna, nastavlja Bubaš.

Objašnjava da su proizvodi koja sadrže nikotin zabranjeni mladima do 18 godina, što znači da im i nikotinske vrećice neće više biti dostupne.

Godišnje osam tisuća ljudi umire od karcinoma pluća

- U saboru ćemo podržavati ovaj prijedlog jer samo ga proizvođači duhanskih proizvoda ne bi podržali. Kritika je da je ta direktiva u EU donesena 2022. godine, a mi ju donosimo tri godine kasnije. Ti duhanski proizvodi imaju arome sedam, osam godina, a onda EU donese zakon pa mi uvijek kaskamo, kaže ravnatelj nastavnog Zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar", Branko Kolarić.

Pojašnjava da smo dobili opomenu iz Bruxellesa da moramo to odmah napraviti.

- Proizvođači su se s ovom direktivom pomirili, dok lobij duhanske i alkoholne industrije je snažan i tu se vrte veliki novci i vrlo sporo i teško se to prati. Moramo donijeti propise koji će generalno prevenirati i pušenje i pijenje i ovisnost o supstancama, govori Kolarić.

- Apsolutno podržavam zakonske izmjene i izmjene koje se predlažu i svaka takva zakonska izmjena u tom pravcu je dobrodošla, slaže se internist i pulmolog te voditelj odjela Interne medicine KBC-a Zagreb, Saša Srića.

Istaknuo je da smo još uvijek u vrhu, kako u Hrvatskoj, tako i u europskim i svjetskim razmjerima po pitanju prevalencije i karcinoma pluća, gdje nam je pušenje još uvijek jedan od vodećih uzroka smrti kod muške i ženske populacije; koji su preko 70 posto pušačka populacija.

- Tu su uključeni i ostali pacijenti što se tiče plućne patologije, tu su pacijenti s kroničnom bolesti pluća, kroničnim bronhitisom, kao i ostale maligne bolesti; pojačana je pojavnost karcinoma usne šupljine, grkljana, ždrijela, probavni karcinom, karcinom gušterače, ginekološki karcinom; karcinom maternice, karcinom dojki i karcinom mokraćnog mjehura, zaključuje Srića i dodaje da je izrazito zahvaćena populacija pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, priča Srića.

- Pojačana je pojavnost akutnog srčanog moždanog udara. Godišnje osam tisuća ljudi umire od karcinoma pluća, zaključuje Srića.